Počinje suočavanje sa debaklom u Avganistanu | Politika | DW | 06.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

NJEMAČKA

Počinje suočavanje sa debaklom u Avganistanu

Stranke u vladi i demohršaćiani su se dogovorili oko parlamentarne istrage 20 godina njemačke misije u Avganistanu. Posebna komisija bi takođe trebalo da razjasni i katstrofalnu misiju evakuacije iz Kabula avgusta 2021.

Krajem juna 2021. Bundesver se povukao iz Avganistana - poslije skoro 20 godina. Potom su sredinom avgusta talibani preuzeli vlast u zemlji, bez većeg otpora od strane dvije decenije obučavanih avganistanskih oružanih snaga.

Istovremeno sa povlačenjem posljednjih stranih, prije svega američkih i britanskih vojnika, išla je i evakuacije ljudi koji su radili za strance i kojima je potrebna zaštita od talibana. U toj akciji koja je trajala desetak dana takođe je učestvovao i Bundesver.

Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU), kao i tadašnji ministar spoljnih poslova Hajko Mas (SPD) i drugi članovi savezne vlade priznali su pogrešnu procijenu situacije u toj centralnoazijskoj kriznoj zemlji. Suočavanje sa misijom Bundesvera u Avganistanu trebalo bi da bude podjednako „bespoštedno" koliko i „bolno" obećala je tadašnja ministarka odbrane Anegret Kramp-Karenbauer.

A stranke SPD, Zeleni i FDP u koalicionom sporazumu dogovorile su se o evaluaciji misije evakuacije u Avganistanu u parlamentarnom istražnom odboru. Pored toga, celokupna misija u toj zemlji treba da bude ocijenjena naučnom ekspertizom u anketnoj komisiji. Nakon dugog čekanja, sada se konačno kreće sa radom.

Parlamentarni istražni odbor

Prema riječima političara SPD-a Ralfa Štegnera, Bundestag bi još prije ljetnje pauze trebalo da uspostavi istražni odbor koji će baviti problematičnom evakuacijom lokalnog osoblja iz Avganistana, odnosno ljudi koji su pomagali Bundesveru i njemačkim organizacijama tokom misije u toj zemlji.

„Istražni odbor će se baviti pitanjem ko je doprinio tome da je operacija evakuacije pošla po zlu. Postoji dogovor sa opozicijom", rekao je Štegner u četvrtak njemačkoj uredničkoj mreži (RND). Prema izvještaju, Štegener će biti na čelu tog odbora.

Odbor treba da razjasni šta su sva uključena ministarstva i vlasti znali o bezbjednosnoj situaciji u Avganistanu i da li su postojali scenariji povlačenja i planovi za vanredne situacije. Parlamentarci bi takođe trebalo da daju preporuke za budućnost, na primjer za komunikaciju unutar savezne vlade, za razmjenu sa međunarodnim partnerima i za rad sa lokalnim osobljem.

Istraga će, kako se navodi, obuhvatiti period od 29. februara 2020. - zaključenja sporazuma između vlade SAD pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom i predstavnika talibana u Dohi - do završetka misije vojne evakuacije 30. septembra 2021.

Deutschland | Generaldebatte der Haushaltswoche im Bundestag

Treba izvući pouke za budući vojni i civilni međunarodni angažman Njemačke

Anketna komisija

Vlada i opozicione stranke su se takođe dogovorile o formiranju Anketne komisije, rekao je Štegner. Ona bi trebalo da se pozabavi cjelokupnom, skoro 20 godina dugom misijom Bundesvera u Avganistanu – kao i pitanjem pouke za druge za buduće operacije u inostranstvu.

Anketna komisija će imati zadatak da sveobuhvatno preispita cjelokupnu spoljnu, bezbjednosnu i razvojnu posvećenost Njemačke u Avganistanu između 2001. i 2021. godine". Shodno tome, „treba izvući pouke za budući vojni i civilni međunarodni angažman Njemačke".

Dvanaest poslanika Bundestaga i dvanaest stručnjaka će biti članovi anketne komisije. SPD i Unija imenuju po tri člana, Zeleni i FDP po dva, AfD i Ljevica po jednog člana. Anketna komisija bi trebalo „da svoje rezultate i preporuke za djelovanje iznese najkasnije poslije ljetnje skupštinske pauze 2024.", navodi se u prijedlogu. Kao predsjednik komsije pominje se bivši gradonačelnik Berlina Mihael Miler (SPD).

Ovakav sveobuhvatan pristup neuspjelom angažovanju u Avganistanu mogao bi da postane primjer širokog društvenog preispitivanja civilno-vojnih misija u inostranstvu, jer bi stručnjaci trebalo samostalno da utvrde koje civilne mjere njemačke vlade u Avganistanu su bile smislene – a koje nisu.

Rasprava u Bundestagu: Haos i bijeda u Avganistanu - ali, zbog čega?

Prethodno su stranke u Bundestagu vodile raspravu o Avganistanu, koja je bila manje o nesporno dramatičnoj trenutnoj situaciji u toj zemlji, a više o tome kako je do nje došlo.

„Ni jedan cilj nije postignut. Avganistan je bačen u haos", sumira poslanik AfD-a Rene Špringer. Burka je ponovo obavezna za žene, proizvodnja opijuma se višestruko povećala, a avganistanska vojska, iako brojčano jača od Bundesvera, nije se suprotstavila talibanima.

„Rijetko me je u politici nešto tako naljutilo i rastužilo kao posljedice povlačenja trupa iz Avganistana", priznao je stručnjak za spoljnu politiku CDU Norbert Retgen. „Otkako je NATO napustio Avganistan, teror, haos i bijeda su se vratili u ovu zemlju."

No, za stranku Ljevice i AfD haos i bijeda su rezultat dugogodišnjeg stranog vojnog prisustva.

„Ne možete ratom naglavačke preokrenuti društveni, vjerski, državni razvoj jedne zemlje", kaže siva eminencija Ljevice Gregor Gizi.

Poslanik FDP-a Aleksandar Miler je pak podsjetio da Njemačka poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. nije imala drugog izbora nego da uđe u ovu misiju zajedno sa NATO i SAD.

Političarka Zelenih Agnješka Bruger ističe da ima mnogo toga na šta se treba kritički osvrnuti. „Na haotično povlačenje i pitanje zašto nije mnogo pažljivije pripremana evakuacija građana, osoblja, lokalnog osoblja i posebno ugroženih grupa." Pritom je Bruger podsjetila i na još uvijek neizvjesnu sudbinu mnogih Avganistanaca koji su godinama stajali uz Nijemce na terenu.

Usbekistan, Taschkent | von der Bundeswehr evakierte Afghanen nach ihrer Ankuft aus Kabul

Evakuacija iz Avganistana

Evakuacija i dalje traje: 200 ljudi sedmično

Ministarstvo spoljnih poslova je ove sedmice saopštio da posljednjih nedelja u Njemačku preko Pakistana, čarter letovima iz Islamabada, u prosijeku stizalo po 200 Avganistanaca.

Redovno se koristi i izlazna ruta preko Irana. „Lokalno osoblje, posebno ugroženi ljudi koji su dobili pismo o prihvatanju i članovi njihovih porodica, tamo takođe dobijaju podršku tokom tranzita i na daljem putovanju u Njemačku." Samo početkom 2022. oko 5.000 ljudi bez pasoša je dobilo podršku da napuste Avganistan kopnom, a zatim da odu u Njemačku u roku od dva mjeseca.

Prema ministarstvu inostranih poslova, otkako su talibani preuzeli vlast, njemačke službe za vize izdale su oko 18.600 viza za ove grupe ljudi.

Pošto je kancelarija za izdavanje viza u Kabulu zatvorena 2017. vize za spajanje porodice mogu se podnijeti u ambasadama u Nju Delhiju u Indiji, i Islamabadu u Pakistanu. Skoro 5.000 ljudi trenutno je registrovano u tamošnjim nadležnim kancelarijama - a na vize se čeka više od godinu dana.

A ženama koje putuju same, posebno je teško da dođu do vize, jer uopšte ne mogu da napuste Avganistan bez pratnje.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu