Počelo izricanje presude čelnicima Herceg-Bosne

Oni su optuženi za ratne zločine, koje su, prema optužnici, počinili nad Bošnjacima, Srbima i ostalim od 1992. do 1994. godine. U završnim riječima, održanim prije više od dvije godine, tužilaštvo je za optužene tražilo kazne od 25 do 40 godina zatvora, dok su se odbrane zalagale za oslobađajuću presudu. Dugogodišnje zatvorske kazne za šestoricu političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne zatražili su tužioci poslije najdužeg sudskog procesa u istoriji Haškog tribunala (počeo je u aprilu 2006. a završen u martu 2011.), ističući da su dokazali njihovu krivicu za zločine protiv čovječnosti koji uključuju ubistva, zatočavanja i deportacije, uništavanje imovine i silovanja.

Tužilac Kenet Skot (Kenneth Scott) je rekao da su sva šestorica optuženih - od premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića do komandanata oružanih snaga te tvorevine Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka - bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio "političko i vojno podjarmljivanje, trajno uklanjanje i etničko čišćenje nehrvatskog stanovništva, mahom Bošnjaka, sa dijelova Bosne i Hercegovine proglašenih hrvatskim". U definitivnoj verziji optužnice ostalo je da je na čelu tog poduhvata bio Franjo Tuđman, bivši predsjednik Hrvatske.

Nisu okrvavili ruke ali doveli do prolijevanja krvi mnogih

U težnji da teritorije proglašene Herceg Bosnom pripoje Hrvatskoj i doprinesu stvaranju Velike Hrvatske, kako je naglasio Kenet Skot, šestorica najviših funkcionera su "podsticali i raspirivali politički, etnički i vjerski razdor, podjelu i mržnju, primjenjivali silu, zastrašivanje i teror" u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš. "Iako sami nisu okrvavili ruke, šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne napravili su planove koji su doveli do prolijevanja krvi mnogih", rekao je tužilac Kenet Skot u završnoj riječi. Navodeći da su odgovorni za strašne zločine u selima Stupni Do, Sovići i Doljani, logorima Heliodrom i Vojno, te zatvorima Dretelj i Gabela, zatražio je za njih kaznu od ukupno 220 godina. Za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića po 40 godina, za Valentina Ćorića 35 i Berislava Pušića 25 godina zatvora.

Odbrane svih optuženih su se zalagale za oslobađajuću presudu, ističući da su dokazale da njihovi branjenici nisu ni naređivali ni podsticali zločine koji su počinjeni niti su bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata. Zajedno sa samima optuženima koji su imali pravo da se obrate sudijama na kraju procesa, branioci su tvrdili da je njihova uloga u sukobu između HVO i Armije BiH u periodu od oktobra 1992. do jula 1993. godine bila mirotvorna, konstruktivna i saradnička. Zločini za koje su optuženi, tvrdile su odbrane, počinjeni su mimo njihove volje i ovlasti.

Više od dvije godine Vijeće kojim predsjedava francuski sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) razmatralo je argumente tužilaštva i odbrane i svoju odluku saopštiće u srijedu 29. maja u 10 časova.

Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednica: Jasmina Rose