Pluralizam mišljenja umjesto jednoumlja - diskusija se isplati! | Panorama | DW | 06.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Pluralizam mišljenja umjesto jednoumlja - diskusija se isplati!

Jesu li nam još uvijek potrebni javni RTV servisi? Čak i nakon jasnog 'DA' u Švajcarskoj, diskusija će se nastaviti u cijeloj Evropi. A diskusiji bi dobro došli stručni argumenti, smatra Ute Šefer.

Kada su u Ukrajini nakon Majdan revolucije odlučili da državnu televiziju pretvore u javni RTV servis, parlamentarci su imali za to jasne razloge. Oni su željeli informativnu ponudu za cijelu zemlju i sadržaj koji ne odgovara samo pojedinim privrednim mogulima. Oni su željeli profesionalni novinarski produkt. Za tu reformu su im uzori bili britanski i njemački javni servisi.

Osnovno pravo

Takođe i u Poljskoj, Mađarskoj i čitavom nizu postsovjetskih republika je nakon diktature izražena jasna volja da se ispoljavanje mišljenja i slobodan pristup informacijama ne upišu samo u ustav, već da ljudi ovo osnovno ljudsko pravo shvate na pravi način. I upravo tu javni servisi daju svoj ključni doprinos. To je stvar društva u cjelini: mediji, koji nezavisno pružaju osnovne informacije, imaju obrazovni, kulturni i zabavni program i na taj način omogućuju slobodno formiranje mišljenja. Ne može se jasnije reći: javni RTV servis je odgovor na cenzuru, ućutkivanje i državnu propagandu - takođe i u Njemačkoj! I upravo je s dobrim razlogom to model za države koje su izašle iz diktature i pokušavaju da izgrade demokratske strukture.

Samo satira?

To sve prikriva aktuelnu diskusiju, koja se upravo vodi u zemljama koje su kolijevka javnih servisa. "Postoji jedno mjesto na kojem laži postaju vijesti", napisao je austrijski vicekancelar Kristijan Štrahe na Fejsbuku. A to mjesto je austrijski javni RTV servis - ORF. Ovaj post je označio kao - "satiru". No, to je skoro pa nevjerovatno s obzirom da Slobodarska partije Austrije (FPÖ) Kristijana Štrahea već odavno duva u istu tikvu kao i ultradesničarska AfD u Njemačkoj. Desničarski populisti u cijeloj Evropi kažu: Da, ovaj sistem može da nestane!

A to obrazlažu argumentom, kako bi se propašću divova finansiranim od strane poreskih obveznika, konačno stvorilo mjesto za mnogobrojne nezavisne aktere. Dakle, s konstantnom konkurencijom bilo bi više pluralizma mišljenja? Budalaština koja se dokaže jednim pogledom u internet mrežu. Jer, komercijalni ponuđači i mrežni operateri u pravilu posluju digitalno. Oni plasiraju sadržaje besplatno, a prihod generišu od oglašavanja. Ovakvi sadržaji se produciraju sa vrlo malo truda. Istraživačko novinarstvo? Dopisnička mreža? Verifikacija izvora informacija? Lična prava? Korekcija? Greška! Mnoge do ovakvih ponuda nemaju ništa zajedničko sa kvalitetnim novinarstvom. 

Ute Schaeffer

Ute Šefer

Da li je zadatak javnog servisa završen u vremenima interneta? Nasuprot tome je činjenica da algoritmi izmiču demokratskoj kontroli. Jer, ta netransparentnost, raspodjela informacija prema pravilima marketinga ima izvitoperen uticaj na formiranje mišljenja. Zbog masivnog porasta dezinformacija i propagande, kvalitetno i istraživačko novinarstvo je nužno neophodno!

Smatram da se aktuelna diskusija ne dotiče bitnih pitanja evropske demokratije: Kako ćemo osigurati jedno do najvažnijih osnovnih prava - slobodu formiranja i odbrane sopstvenog mišljenja? Kako onda izgledaju pravi okviri - imajući u vidu duboke strukturalne digitalne promjene? Koji su preduslovi za to?

Na to pitanje su, u zemljama koje se nalaze u tranziciji ka tržišnoj privredi, odgovorile reforme: za to su potrebni mediji koji imaju obavezu prema društvu. Takođe je potrebna mješavina privatnih i javnih interesa, koji će imati zajednički zadatak na medijskom tržištu. Sudeći po ovim zahtjevima diskusija bi trebalo da se vodi žešće, argumetnovano i kritičnije. A zahtjevi su svi na stolu i u Švajcarskoj će još imati posljedice: s obzirom da je javni servis društvena stvar i da će se tako i finanisrati onda bi trebalo da se poboljša i učešće tog istog društva u programskoj ponudi. Odluke moraju postati transparentnije nego do sada. A zadaci se moraju ispunjavati efikasnije. Javni servisi će dokazati konkurentnost ako ozbiljnije pristupe svojim obavezama prema društvu!

Pretvaraju se da govore u ime cijelog naroda

Mi ne bi trebalo da zaboravimo onog ko je autor poruke - 'Javni servisi nam ne trebaju!". Sigurno je da se već mnogo godina u medijima čuju glasovi privatnog sektora ili liberalnog tržišta. Ali, podstrekači ove diskusije su dobili krila u cijeloj Evropi, desničarski populisti, koji se rado predstavljaju kao žrtve 'diktiranog mišljenja'. Desničarski populisti koji se gotovo nikada ne distanciraju od rasističkih izjava i komentara koje dijele na svojim internet portalima i društvenim mrežama. Oni koji u svojoj digitalnoj komunikaciji bez stida i srama diskriminišu čitave grupe ljudi, koji huškaju i šire propagandu. Oni se usuđuju da govore za cijeli jedan narod - kao da postoji jedinstveno mišljenje. Kada se pretvaraju da raspravljaju o pluralizmu mišljenja, oni zapravo misle samo na svoje mišljenje. To jednako važi za AfD u Njemačkoj, kao i za Nacionalni front u Francuskoj ili partiju Fides Viktora Orbana u Mađarskoj.

 

Preporuka redakcije