Plemena Evrope: njemačka Netfliks-serija snimana u Hrvatskoj

Najambiciozniji njemački serijski poduhvat u novije vrijeme – tako piše štampa. I ne piše to olako, jer Nijemci su već prvom serijom za Netfliks briljirali, stvorivši planetarno popularni „Dark“. Sada je distopijski spektakl „Plemena Evrope“ (Tribes of Europa) za nekoliko dana postao jedna od omiljenih serija na platformi.

Naučnofantastična priča smještena je postapokaliptičnu 2074. godinu – pedesetak godina ranije svijet je pogodio „crni decembar“ u kojem je sva tehnika postala neupotrebljiva. I puf, eto nas u tmurnijoj varijanti Srednjeg vijeka.

Ako nema država, čega ima?

Ne samo da ne postoji Evropska unija, nego, strogo uzev, ne postoji ni Evropa. Barem ne kao kontinent država, građana, naroda ili nacija. Umjesto toga, tu su plemena. I to je, kako duhovito primjećuje Frankfurter algemajne cajtung, igra sa identitetima. Jer, ako nema nacija, država i religija, na osnovu čega bi se ljudi okupljali u plemena? Jer su iz istog komšiluka? Jer su nekad išli u istu teretanu? Jer imaju istog omiljenog influensera na Instagramu? 

Jedni su u šumi i podsjećaju na hipike ili još bolje na aktiviste za zaštitu životne sredine. Drugi sve polažu na dobro organizovanu vojsku. Treći dominiraju onime što je nekad bio Berlin, drže robove i hoće da podjarme druge. „Šumski ljudi, protiv fašista, protiv izbacivača“, opisao je Zidojče cajtung seriju u kojoj naizgled vlada rat svih protiv sviju.

Ljubitelji fantastike prepoznaće omaže „Ratovima zvezda“, „Pobijesnjelom Maksu“, „Walking Dead" ili računarskoj igrici „Fallout“, kao i način pripovijedanja – iz perspektive više likova, poput onog u „Igri prijestolja“.

Najviše se hvali uloga Liv koju je odigrala mlada njemačko-holandska glumica Henrijete Konfurius, a čiji lik neodoljivo podsjeća na onaj Dženifer Lorens iz „Igara gladi". Zaplet se i vrti oko Liv i njeno dvoje braće.

Serija je snimana u Českoj, ali dobrim dijelom i širom Hrvatske, od Rijeke do Gline. Jedno od najbitnijih mjesta u seriji je Kamp Arenberg – zapravo jugoslovenski spomenik ustanku naroda Banije i Korduna na vrhu Petrove gore. Završen 1981, već od 1991. se zapušta i devastira, pa se danas odlično uklapa u kulise distopijske serije. 

Neke kritike su razorne

Iako njemački mediji većinom hvale seriju, kao i atipični način pripovijedanja, nisu svi presrećni kako je ispalo prvih šest epizoda. Frankfurter algemajne recimo piše da djeluje kao da je Netfliksov algoritam pomiješao sve ono što međunarodna publika i inače voli, i ubacio na jedno mjesto: malo samostreli, malo automatske puške, malo romanse i seksa, malo prirode i golišavih tijela, malo humora i krvi.

U pojedinim kritikama se serija čak rastrže na komade. Tako portal Musikexpress piše o razočaravajućim dijalozima i fotografiji, neuvjerljivim kostimima i scenografiji, i već mnogo puta viđenoj radnji – svijet koji se vraća na nivo plemena, gdje su tanke linije između borbe za prevlast i borbe za goli život.

Pa ipak, kao što znamo, ocjene kritike i žeđ publike često se raziđu. Ko je za par dana pogledao cijelu prvu sezonu, vjerovatno željno čeka drugu, no o njoj za sada nema informacija. Specijalizovani portali pišu da je nastavak serije vjerovatan, pogotovo jer iza nje stoje isti producenti koji su radili „Dark“.

nr (sz, faz, rp, dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android