Plastike nema dovoljno. Zašto?

Korona pandemija je jasno pokazala koliko su krhki globalni lanci snabdijevanja. Poblema ima i sa tako jednostavnim proizvodima kao što je prozirna folija, koja u prodavnicama štiti meso i sir, jer je i ona rezultat globalne suradnje.

Da bi foliju proizvele, većina njemačkih kompanija koje proizvode plastičnu ambalažu zavisi od drugih proizvoda, kao što je na primjer sirova nafta. Naftne i hemijske kompanije sa proizvodnimn pogonima u Saudijskoj Arabiji, SAD, Kini i Evropi tako igraju važnu ulogu, prije nego što proizvođači folija krenu sa svojim poslom.

„Uzdrmani lanci isporuke"

„Industrija plastične ambalaže je veoma umrežena u svijetu pa je samim tim i veoma pogođena ukoliko na nekim mjestima nešto zapne“ kaže Mara Hanker, generalna direktorka Saveza proizvođača plastičnih ambalaža (IK). A trenutno je istovremeno „zapelo“ na mnogim mjestima. Toliko da su se u anketi početkom marta tri četvrtine kompanija požalile da je snabdijevanje sirovinama loše ili veoma loše.

Mjesec dana kasnije, kratko prije nego što su objavljeni rezultati jedne druge ankete, situacija se nije popravila: „Još uvijek je teško doći do sirovina. A tamo gdje ih se može dobiti su veoma skupe“, kaže za DW Mara Hanker.

Skok cijena

U prva tri mjeseca ove godine znatno su poskupjele važne sirovine koje koristi industrija ambalaže. Polietilen je recimo poskupio više od 35 odsto. Druge sirovine, kao što je poliuretan (PUR) u poslednjih godinu dana su poskupjele za 50 odsto.

To naravno vrši pritisak na marže proizvođača ambalaže. "Ali većina njih bi bila sretna kada bi uopće imali dovoljno materijala za usluživanje svojih kupaca”, kazala je Hanker.

Zbog nedostatka sirovina, neke kompanije su bile prinuđene da smanje proizvodnju, poput onih koje proizvode PVC folije. Druge razmatraju mogućnost prelaska na alternativnu plastiku, ali to nije samo tehnički izazov, već je povezano sa raznim vrstama propisa, posebno kada je riječ o prehrambenom sektoru.

Manja proizvodnja, veća potražnja

Kako je uopšte došlo do te nestašice? Glavni razlog je pandemija koja je potpuno poremetlila svjetsku privredu i lance snabdijevanja, naglašava Hanker. Recimo brodski saobraćaj: teretni brodovi su najprije bili prazni po lukama, a onda su vrtoglavo skočile cijene brodskih kontejnera.

S obzirom da je sve ukazivalo na zatišje, mnogi proizvođači sirovina su procijenili da je to pravo vreme sa servisiranje svojih pogona. „Takva servisiranja se planiraju pola godine unaprijed", kaže Hanker. Taj proces traje dugo, ponekad i više meseci. „Takvo jedno postrojenje ne može jedne nedelje da se isključi, a druge da se ponovo pokrene."

Pored toga, došlo je i do prekida proizvodnje, što se može pripisati i višoj sili, kao što su recimo zimske oluje u SAD. Oko 80 odsto njemačkih kompanija je početkom marta izjavilo da je time pogođeno.

I blokada Sueckog kanala, zbog nasukanog teretnog broda „Ever Given", dodatno je poremetila lanac snabdijevanja.

Dok s jedne strane sirovina nedostaje, potražnja se povećala brže nego što se očekivalo. Jedan od razloga je privredni oporavak Kine. "Tržište tamo cvjeta i trenutno sve guta”, kaže Hanker. U Njemačkoj su glavni potražioci automobilska i građevinska industrija.

Pogođen transport vakcina?

Nestašica se za sada najviše osjeća kada je riječ o folijama i ambalaži za hranu. Ali i u medicinskom sektoru ima poteškoća.

„Naše firme imaju velik problem sa nabavkom polistirola, koji je mnogima poznat kao stiropor. To je materijal koji se trenutno koristi pri transportu vakcina." Zato je neophodno na vrijeme provjeriti da li su ti materijali dostupni.

Još neko vrijeme će potrajati dok se ne popravi situacija sa snabdijevanjem. Prognoze kompanija koje proizvode ambalaže se u svakom slučaju podudaraju sa prognozama o daljem razvoju pandemije. „Većina naših članova pretpostavlja da će se situacija ponovo normalizirati najranije na jesen“, kaže Mara Hanker.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu