Ping-pong oko ″Buka Bijele″ | Politika | DW | 06.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

spor oko hidroelektrane

Ping-pong oko "Buka Bijele"

Ustavni sud BiH nije donio odluku o obustavljanju izgradnje HE Buk Bijela. Izgleda da se čeka dogovor u vezi sa državnom imovinom. Komisija za koncesije, koja treba da presudi, 20 godina nije donijela nijednu odluku.

Na dnevni red Ustavnog suda BiH, konačno je stigao i predmet o izgradnju Hidroelektrane Buk Bijela na Drini, tačnije apelacija 24 poslanika državnog parlamenta, koji smatraju da Republika Srpska nema nadležnost za sklapanje međunarodnih ugovora, te da je cijeli postupak trebala voditi država Bosna i Hercegovina. Tražila se privremena mjera obustavljanja gradnje ove centrale, ali je odluka prolongirana za narednu 2022. godinu. 

Komisija koja to sigurno nije

Tako se radovi nastavljaju a slučaj prebacuje na Komisiju za koncesije BiH, koja ima rok šest mjeseci da riješi spor između BiH i RS, odnosno da utvrdi da li je prekršen postupak u slučaju sklapanja ugovora između Srbije i bh. entiteta Republike Srpske, za izgradnju HE Buk Bijela.

Dio države koji je postupak trebalo da vodi, Komisija za koncesije BiH, nije donijela nijednu odluku posljednjih 20 godina – tačnije od kada postoji. Ustavni sud BiH je Komisiji, još prije tri mjeseca naložio da riješi ovo pitanje, odnosno da bude neka vrsta medijatora između države i entiteta u ovom postupku.

„Tačno je. Mi nismo donijeli odluku ni u jednom postupku, odnosno Komisija nije učestvovala ni u jednom postupku, jer nijedna institucija, nijedno ministarstvo nije nikada pokrenulo postupak prema nama", kaže Milomir Amović, predsjednik Komisije, upozorivši da je do sada neke projekte trebalo završiti, ali im se niko nije obraćao.

„Očekivali smo da će se nešto dešavati sa projektima na granici sa Srbijom i Hrvatskom: Buško jezero, HE Dubrovnik, Bajina Bašta, ali ništa“, kaže Amović. 

Državna imovina kao garancija

Zahtjevi ne mogu stići u zvanične institucije, jer BiH posljednjih dvadeset godina sva veća međudržavna pitanja, završava dogovorima političkih lidera, van institucija. To se očekivalo i u slučaju Buka Bijela, s obzirom da je ovo pitanje došlo u trenutku, kako se ocjenjuje, najveće političke krize u zemlji sa fokusom na državnu imovinu.

„Sprečavaju nas da gradimo, jer je to njihov hir. To odgađanje govori o tome da nemaju pravni osnov da se bave tim pitanjem i da pokušavaju da stvore neki osnov u narednih par mjeseci. Umjesto da su dozvolili da se ovdje radi, sprečavaju nas da investiramo“, rekao je Milorad Dodik (SNSD), predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je za ovu sedmicu najavio stavljanje na dnevni red Narodne skupštine RS, zakon o raspolaganju državnom imovinom.   

Komisija za koncesije je od odluke Ustavnog suda dva puta zakazivala sjednicu – dva puta je prolongirana i na kraju otkazana, a loptica prebačena ponovo na Ustavni sud. Ustavni sud je u posljednjoj odluci samo produžio rok od tri mjeseca, bez stavljanja bilo kakave zabrane na izgradnju HE Buk Bijela, gdje su radovi u toku sa dosadašnjim ulaganjem od nekoliko desetina miliona maraka. 

Milorad Dodik

Dodik: Umjesto da su dozvolili da se ovdje radi, sprečavaju nas da investiramo

Elektroprivrede nosioci projekta, ali...

„Čini mi se da se ovdje igra jedan ping pong, između ustavnih i političkih rješenja. Stavljanje predmeta u ovaj status od šest mjeseci, dobro se da prepoznati po ukupnom političkom ambijentu u kojem živimo u BiH, ali i najavi rješavanja statusa državne imovine“, kaže Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu.

Ustavni sud je odluku o privremenoj mjeri obustave gradnje HE Buk Bijela, odložio do januara, ali je neposredno prije te odluke donio još jednu, po kojoj je Komisiji BiH, dat rok od šest mjeseci da riješi spor između BiH i RS za dodjelu koncesije HE Buk Bijela. Ustavni sud je tri mjeseca ranije donio istu odluku, ali Komisija nije ništa uradila, jer je nekim članovima istakao i mandat, a pokrenut je i postupak nacionalnog balansa članova komisije. 

„U javnosti postoji percepcija da projekat Buk Bijela, gradi Srbija i RS. To nije tačno. Ovdje se radi o koncesionom projektu koji je Vlada RS dodijelila Elektroprivredi RS, a ona sporazum potpisala sa Elektroprivredom Srbije“, kaže Amović, navodeći ipak jednu bitnu zamjerku.

„Jedina primjedba koju smo svi konstatovali u radu na predmetu bila je, zašto taj projekat nije išao na javno oglašavanje i javni tender, već na pregovarački postupak. Međutim, i to nije nezakonito, ali ovakvi projekti zaslužuju da se radi po drugačijem postupku“, tvrdi Amović.

Dok u Komisiji kažu da se radi o ugovoru dva privredna društva, Cero tvrdi da je to izvrtanje činjenica.

„Oba ta preduzeća, u stopostotnom su vlasništvu Republike Srpske i Srbije. Sama apelacija se odnosi na presudu Ustavnog suda o unutrašnjim međunarodnim vodama. Međutim, po mom sudu, radi se o prikrivenom međudržavnom sporazumu. Da su išli na javni tender, moralo bi se ići preko države. Željeli su hinjavo da izigraju obavezu javnog tendera“, kaže Cero.

Ana Brnabić

Brnabić: Mi ne pauziramo. Mi nemamo nikakvu odluku Ustavnog suda u BiH, tako da mi nastavljamo

Srbija nastavlja sa radovima

U okviru projekta "Gornja Drina” u planu je izgradnja tri hidroelketrane: HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci. Elektroprivrede Srbije i RS, formirale su zajedničko preduzeće sa većinskim udjelom Srbije a počekom maja ove godine, položen je kamen temeljac za hidroelektranu Buk Bijela. I prije odluke Ustavnog suda BiH, premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da Srbija ne planira obustavljanje radova.

„Bilo je mnogo spekulacija da ćemo mi morati da pauziramo. Mi ne pauziramo. Mi nemamo nikakvu odluku Ustavnog suda u BiH, tako da mi nastavljamo“, rekla je Brnabić prije nekoliko dana u skupštini Srbije.

Stručnjaci upozoravaju da je od početka izgradnje HE Buk Bijela prošlo nekoliko mjeseci i da će, bez obzira na konačnu odluku, biti teško promijeniti faktičko stanje na terenu, odnosno osporavati projekat koji je već uveliko odmakao i za čiju bi odluku neko mogao da plaća odštetu.

„Elektrprivrede Srbije i Republike Srpske mogu potraživati ogromna finansijska sredstva za ono što su uložili ili za sav period koji bi ta hidroelektrana radila. Praktično, neko može da zaradi novac na ovoj državi zbog neke gluposti i nečijeg hira ako zaustavi tako važnu investiciju na koju RS ima pravo“, poručio je ministar energetike u Vladi RS, Petar Đokić.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu