Pilav dobio spor protiv BiH | Politika | DW | 09.06.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Pilav dobio spor protiv BiH

Bez obzira na ishod odluke u slučaju Ilijaz Pilav, malo je onih koji očekuju bilo kakve promjene. Sedam godina od presude Sejdić-Finci nije se ništa promijenilo pa neće ni nakon ove, smatraju posmatrači.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je saopštio u slučaju “Ilijaz Pilav protiv BiH” - koja je podnesena prije devet godina. Sud je donio odluku da država BiH mora isplatiti Pilavu nadoknadu 6 600 eura jer mu nije omogućeno da se kandiduje za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Dr Ilijaz Pilav

Dr Ilijaz Pilav

Ilijaz Pilav, hirurg iz Srebrenice tužbu je podnio nakon što mu je 2006. godine zabranjena kandidatura za člana Predsjedništva BiH iz RS kao pripadnika bošnjačkog naroda. Teško je međutim očekivati da se bilo šta promjeni na tom planu s obzirom na dosada viđeno u BiH kada je riječ o sprovođenju presuda iz Strazbura. Bez obzira kakva presuda bila, javnost je podijeljena po pitanju da li će presuda donijeti neke promjene kada je riječ o poštovanju osnovnih ljudskih prava.

Nedopustivo da treći put imamo izbore kojima kršimo ljudska prava

“Ova presuda je još jedan dokaz da Ustav BiH nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Svima je to jasno, ali da ne bi dangubili da li treba ovako ili onako, Evropa je rekla hajde barem uradite nešto na privredi i zapošljavanju a ovo ćete svakako morati da uradite do kandidatskog statusa. Ja se nadam da ćemo do 2018. godine, do izbora, imati ove izmjene i u ustavu. Bilo bi neoprostivo da po treći put zaredom uđemo u izbore kršeći ljudska prava građana”, kaže Jakob Finci, jedan od apelanata u predmetu “Sejdić- Finci”, odluci suda koja je donijeta prije sedam godina jer predstavnicima nacionalnih manjina u BiH nije dato pravo kandidovanja za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

Jakob Finci

Jakob Finci

Procjene stručnjaka su već bile da bi Sud u Strazburu mogao presuditi u korist Ilijaza Pilava kao što je to bilo ranije u slučajevima apelacije Azre Zornić, Derva Sejdića i Jakoba Fincija. Tom presudom se samo potvrđuje koliko je Izborni zakon BiH diskriminatorski ne samo prema nacionalnim manjinama, koji su prvi tražili zaštitu u Strazburu, već i prema konstitutivnim narodima, u ovom slučaju kandidovanju Bošnjaka iz RS za člana Predsjedništva BiH, smatraju posmatrači.

Maratonski pregovori bez dogovora

U Izbornom zakonu BiH trenutna odrednica koja se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz RS je “…bira se jedan Srbin iz RS…”. I u slučaju “Sejdić-Finci” tokom pregovora lidera stranaka, političari iz RS imali su konstruktivan prijedlog da se u zakonu briše odredba “Srbin”, tako da bi se u tom slučaju birao jedan predstavnik iz RS bez obzira na nacionalnost. Ti pregovori trajali su nekoliko godina, čak su i predstavnici EU u BiH na kraju prestali da postavljaju to kao bilo kakav uslov, prebacivši se na teren privrednog oporavka, nadajući se da će se ovo pitanje riješiti nakon stabilizacije političkih prilika.

“Da BiH ima političke elite koje ne poštuju nijedan princip, ne samo demokratije nego i princip međunarodne zakonodavne moći, pokazuje ne samo presuda `Sejdić-Finci` nego i način na koji se krše ljudska prava na svim nivoima u BiH”, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, ističući da Pilav neće moći ostvariti svoja prava i u slučaju da dobije presudu.

Rušenje sistema

”Neće ih ostvariti kao ni bilo ko drugi. Jedina mogućnost da se ostvare prava je da se sadašnji demokratski totalitarizam sruši svim sredstvima koje podrazumijeva demokratija”, kaže Kazaz.

Dervo Sejdić

Dervo Sejdić

Ni Dervo Sejdić ne vjeruje u bilo kakvu promjenu na bolje, pripadnik romske nacionalne manjine, apelant u predmetu “Sejdić-Finci”, koja je donesena sada već davne 2009. godine. Ako nije bilo volje da se tada promijene diskriminatorske odredbe, zašto bi sada bilo drugačije, pita se Sejdić.

“Političari već 20 godina rade po principu 'sjaši kurta da uzjaši murta', nema promjene u vrhu, politike su podijeljene i na tom uspijevaju 20 godina. Ništa ne rade a na vlasti su. Nisam optimista, ne očekujem da se i pozitivnom presudom u slučaju Pilav proces implementacije ubrza”.

I pored upozorenja, iste pozicije

BiH je već nekoliko puta od raznih evropskih institucija ali i pojedinaca dobila upozoravajuće poruke, bilo da su samo usmene ili pretočene kroz neki dokument, poput onih iz Evropskog parlamenta u kojima se konstatuje neefikasna vlast, odsustvo sprovođenja reformi itd. Međutim, bez obzira na to, ništa se nije promijenilo kada je riječ o implentaciji presuda kojima se traži ukidanje diskriminatorskih odredbi u Ustavu i Izbornom zakonu BiH.

“Ništa se bitnije neće promijeniti dok se u BiH ne omogući izbor predstavnika svih konstitutivnih naroda i ostalih ali naravno, brišući ono što se zove zabrana kandidovanja, odnosno korišćenja pasivnog biračkog prava. Pravo da biraš i da budeš biran je srž sprovođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava”, zaključuje profesor Ustavnog prava iz Banjaluke, Mile Dmičić.

Preporuka redakcije