Petostruki šok
16. april 2020
Ekonomisti na cijelom svijetu već odavno predviđaju globalnu krizu zbog precijenjenosti tržišta. Ipak ni Brexit ni trgovinski rat između SAD-a i Kine do sada nisu doveli do toga. Igor Nikolajev sa ruskog Instituta za stratešku analizu "FBK Grant Thornton" je ubijeđen da će sada pandemija virusa korona biti okidač za svjetsku ekonomsku krizu.
Prema prognozama FBK svjetska ekonomija će 2020. godine pasti za tri do pet procenata u odnosu na prethodnu godinu – bruto nacionalni proizvod (BIP) SAD-a za pet do deset, a ruski čak od deset do 20 posto. Za Rusiju bi ova godina shodno tome mogla biti najlošija od 1992.
Tada je pad bruto nacionalnog proizvoda, prema podacima Svjetske banke, iznosio 14,5 posto. Čak i u kriznim godinama 2009. i 1998. ruski bruto nacionalani proizvod je pao samo za 7,8 odnosno 5,3 posto. Prema istim navodima Kina je jedina zemlja koja će sa simboličnim padom od nula do jednog procenta u ovoj godini ostati u pozitivnom području.
Cijene nafte i potražnja opadaju
Specifičnost Rusije je, prema navodima Nikolajeva, u tome da globalnu krizu prati pad cijena nafte. "Svijet nikada više neće biti isti, ekonomija i njene strukture će se promijeniti. Neće biti potražnje za naftom u tako velikim količinama kao ranije", kaže on. To je, prema njegovim riječima, loše za Rusiju jer ona i dalje ovisi o izvozu nafte.
Eksperti polaze od toga da bi prosječne cijene za rusku naftu tipa ural u 2020. godini mogle iznositi 25 dolara. Već sada je cijena nafte pala ispod cijene iz 1998. godine i u drugom kvartalu će iznostiti manje od 15 američkih dolara po barelu. Istodobno postoji samo mala nada u povećanje cijena. To bi bilo moguće samo ako drumski i zračni promet ponovo budu u potpunosti pokrenuti.
"Potražnja za naftom je pala za oko 30 posto", kaže Oleg Vjugin sa Više ekonomske škole u Moskvi. Upravo dogovoreno do sada neviđeno drastično smanjenje proizvodnje nije dovoljno. OPEC i njegovi partneri, među njima Rusija, su u nedjelju postigli sporazum o tome da proizvodnja nafte u maju bude smanjena za deset procenata.
Odliv kapitala, izolacija i nesigurnost
Evsej Gurvič iz ruskog "Economic Expert Group" (EEG) osim pandemije i pada cijena nafte vidi još tri dodatna šoka s kojima se Rusija suočava. "U krizi se kapital uvijek odlijeva u najrazvijenije svjetske ekonomije. Tako je bilo i 2009. godine. Iako su SAD tada bile epicentar krize kapital je otišao tamo", objašnjava ekonomista ovaj princip.
Osim toga Rusija pada sve više u problematično izolirano stanje – izazvano svjetski uvjetovanim ograničenjima u prometu robe i ljudi. "Jedan drugi šok momenat za ekonomiju je velika nesigurnost jer preduzeća ne mogu planirati i od države praktično ne dobijaju pomoć", kaže Gurvič.
U tom kontekstu Oleg Vjugin naglašava da će SAD svojim građanima i preduzećima staviti na raspolaganje pomoć u visini od oko 20 posto bruto nacionalnog proizvoda, EU i Japan u visini od deset posto, a Rusija samo u visini od dva do dva i pol posto. Rusko rukovodstvo očito ne želi previše koristiti rezerve Nacionalnog fonda blagostanja. "Naša država je naviknuta da uzima, a ne da daje", žali se Vjugin.
Igor Nikolajev pretpostavlja da bi sredstva u Nacionalnom fondu blagostanja mogla biti već određena za druge ciljeve. "Čini se da se tajno formirao red podnositelja zahtjeva koji žele dobiti financijska sredstva", navodi ovaj ekspert.
Istodobno on kritizira to da je vlada pooštrila porezne zakone. Tako je porezna stopa od 15 posto uvedena za one koji dohodak u formi dividendi prebacuju na inozemne račune, a porezna stopa od 13 posto za one čiji bankovni depozit prelazi ukupno milion rubalja.
"Kriza se koristi kako bi se progurale porezne promjene", kaže Nikolajev. On smatra da bi se umjesto povećanja poreza trebala prije podržati ekonomija tako što se inicira i podstiče potražnja.
Društvene i političke implikacije
Prema navodima eksperata u Rusiji već sada više miliona ljudi treba pomoć. Aktualna politika će dovesti do velikih socijalnih problema, smatra Oleg Buklemišev iz Centra za ekonomskopolitičke studije Državnog univerziteta u Moskvi. "Biti će enormnih gubitaka radne snage i socijalnog kapitala. I nakon krize Rusija dugo neće pronaći put do svog ranije stanja", upozorava on i dodaje da se oni koji su dugo vremena nezaposleni možda uopće više neće moći vratiti na tržište rada. Ova opasnost se, kako on kaže, podcjenjuje.
Buklemišev smatra da nedjelovanje ruske vlade pojačava nesigurnost u zemlji. "Sve odluke se donose kratkoročno. Ako se lanac proizvodnje zaustavi preduzeća će odlučiti da zatvore svoje pogone i otpuste ljude", kaže ovaj ekspert. To će, kako dalje navodi, imati posljedice za politiku. "Usljed socijalnog nezadovoljstva će na vlast doći populisti bez ekonomske i društvene odgovornosti. U političkom smislu ne očekujem ništa dobro", kaže ovaj ekonomista.