Petogodišnjica otkrića neonacističke ćelije NSU

Seriju ubistava inspektori širom Njemačke dugo nisu mogli da razrješe, ni da pronađu trag koji bi ih odveo do počinioca. Ko stoji iza ubistava devet ljudi počinjenih od 2000. do 2006? Sve žrtve su ubijene istim oružjem. Serija krivičnih djela je nezvanično, ali i lakomisleno i bez ikakvog pijeteta prema žrtvama dobila naziv "doner-ubistva". Žrtve su naime uglavnom bili Turci, a "doner" je turski specijalitet. Za policiju skoro nikakvu ulogu nije igrala ideja da se radi o ubistvima s rasističkom pozadinom. Bilo je govora o obračunu i ubistvima iz osvete u mafijaškim strukturama, osumnjičeno je čak i nekoliko članova porodica žrtava. Zbog toga je i vladala velika zapanjenost i javnosti i policije kada se otkrila stvarna pozadina serije zločina.

Prije pet godina (4.11.2016.) izbila je vatra u jednoj kamp-kućici, odmah nakon jedne neuspjele pljačke banke u Eisenachu. U zgarištu su pronađena dva tijela. Bili su to leševi Uwea Böhnhardta i Uwea Mundlosa koji su izvršili samoubistvo. Njih dvojica su bili poznati kao pripadnici ekstremne desnice. Od 1998. su skoro 14 godina živjeli u ilegali. I dok su oni izveli samoubistvo kako ne bi bili uhapšeni, njihova prijateljica je zapalila zajednički stan u gradu Zwickauu, poslala medijima pismo u kojem otkriva postojanje terorističke ćelije i predala se policiji.  

Očekuje se objašnjenje Beate Zschäpe

Beate Zschäpe je od maja 2013. glavnooptužena na klupi suda u Minhenu. Optužena je za ubistva devet migranata, ali i jedne policajke. Michèle Kiesewetter je vjerovatno također bila žrtva iste grupe. Njena smrt je bila posebno zagonetna jer se ne može ubrojati u ubistva koja imaju rasističku pozadinu. To je samo jedno od brojnih otvorenih pitanja u slučaju ćelije NSU. Pet godina od otkrića ove ćelije sumnja da će se otkriti svi detalji serije ubistava veća je nego ikada.      

Zschäpe je u decembru 2015. konačno prekinula svoju šutnju u sudnici i tvrdi da nije imala ništa o ubistvima. Umjesto toge je optužila svoju dvojicu prijatelja da su oni počinili sve zločine bez njenog znanja. Bilo je to veliko razočarenje za porodice žrtava, kada je njen advokat pročitao tu njenu izjavu. Porodice žrtava su razočarane i držanjem četvorice optuženih koji se terete za pomaganje pripadnicima ćelije NSU.

Obavještajna služba uništavala akte, doušnici mrtvi

Žrtve porodica su razočarane i zbog toga jer smatraju da državno tužilaštvo i organi sigurnosti ne pokazuju dovoljnu volju za rasvjetljavanjem svih događaja. Tako su samo nekoliko dana nakon otkrića ćelije NSU uništeni akti njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka koji su imali veze s tom terorističkom grupacijom. Više doušnika njemačke obavještajne službe umrlo je pod djelomično nerazjašnjenim okolnostima. Zahtjevi porodica žrtava, koje se u procesu pojavljuju kao sporedni tužioci, da se u proces uvedu akti koji su još uvijek pod oznakom tajnosti ili da se pozovu dodatni svjedoci, skoro uvijek se odbijaju. Sve to navodi porodice žrtava da pomisle kako organi sigurnosti znaju mnogo više nego što žele da kažu.        

Brojni parlamentarni odbori koji su se na saveznom ili na nivou saveznih zemalja pozabavili ovom serijom ubistava samokritično priznaju kako je država zakazala na svim poljima. Početkom oktobra je advokat Carsten Ilius i još trojica njegovih kolega koji zastupaju porodice žrtava podnio krivičnu prijavu protiv Službe za zaštitu ustavnog poretka- zbog ometanja pravde i nedavanja dokumenata na uvid. Ilius kaže da je nakon tri i po godine procesa jednostavno "bijesan". Na strani organa vlasti "nema ozbiljne volje da se stvari razjasne". Pred sudom u Minhenu on zastupa interese Elif Kubasik, čiji je muž Mehmet 2006. ubijen u kiosku u Dortmundu.

Porodice žrtava razočarane i kancelarkom Merkel

Advokat Ilius žestoko kritikuje i kancelarku Angelu Merkel, koja je na komemoraciji za žrtve serije zločina NSU-a obećala da će učini sve "da razjasni ubistva". Na tome će se raditi "punom parom", rekla je Merkel u februaru 2012.

Ilus smatra da o tome nema ni govora. On od kancelarke očekuje da u okviru svojih pravnih mogućnosti izvrši pritisak na ministarstvo pravosuđa i ministarstvo unutrašnjih poslova. Vjeruje da bi se tako mogao ubrzati proces. Ipak, s obzirom na ono što se zbivalo proteklih pet godina, smatra da je malo vjerovatno da će doći do toga.    

Većina medija, a time i javnosti, već dugo pokazuje mali interes za kompleksno pitanje djelovanja terorističke ćelije NSU. Za naslove u novinama pobrinula se tek nedavno odluka prvooptužene da progovori u sudnici, te otkriće tragova DNK Uwea Böhnhardta na mjestu gdje je otkriveno tijele jedne davno ubijene djevojčice. I jedno i drugo je bilo spektakularno, ali nije doprinijelo razjašnjenju serije ubistava. Očekuje se da bi presuda na sudskom procesu mogla da bude izrečena u proljeće 2017.

Suočavanje cijelog društva sa nasilnim i ubilačkim djelovanjem desničarskog ekstremizma tek je na početku. To smatra i Stephan Kremer, šef Službe za zaštitu ustavnog poretka u saveznoj zemlji Tiringija iz koje je i djelovala ćelija NSU: "Moramo priznati da je broj pitanja bez odgovora ostao isti kao i na početku."