Pet načina na koje je rat u Ukrajini promijenio svijet | Politika | DW | 03.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Pet načina na koje je rat u Ukrajini promijenio svijet

Rusija je napala Ukrajinu prije 100 dana. Ruska invazija na jednu suverenu zemlju je ostavila traga a njene posljedice se osjećaju u cijelom svijetu.

Izbjeglice

Od ruske invazije na Ukrajinu oko 6,8 milijuna stanovnika napustilo je svoju zemlju, uz to je najmanje 7,7 miliona ljudi interno raseljeno.

Nakon što su na početku pobjegli u susjedne zemlje, najmanje 3 miliona Ukrajinaca nastavilo je put i potražilo utočište u drugim zemljama, navodi UNHCR. Osim Poljske, Njemačka i Češka su primile najveći broj ukrajinskih izbjeglica:  727.000 Ukrajinaca našlo je utočište u Njemačkoj a 348.000 u Češkoj.

Blizu 2 miliona Ukrajinaca vratilo se u svoju zemlju, nakon što su je po izbijanju rata napustili -  mada dio njih stalno odlazi i dolazi, napominje UNHCR.

Priliv ukrajinskih izbjeglica u Evropsku uniju potaknuo je podršku ljudima koji su pobjegli od rata i omogućio sistem prihvata. Izbjeglice, koje su se doselile u novu zemlju, obično se oslanjaju na mrežu socijalne sigurnosti, barem neko vrijeme.

Nestašica hrane

Ukrajina je važan proizvođač životnih namirnica, koje spadaju o osnovnu potrošačku korpu: proizvodi gotovu polovinu suncokretovog ulja, 15% kukuruza i 10% pšenice na svijetu. Sukob je prekinuo takav izvoz, a Rusija nastavila blokirati izvoz žita iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Nedostatak hrane se posebno osjetio u zemljama koje ovise o uvozu ukrajinskih žitarica i jestivog ulja, kao što su Egipat i Indija. Ipak, posljedice su daleko veće. Neki upozoravaju da sukob, zajedno s ekstremnim vremenskim prilikama uzrokovanim klimatskim promjenama i privrednim šokom izazvanim pandemijom, potiče globalnu krizu nestašice hrane.

Europa u 13 minuta: Strah od Rusije i poskupljenja pred ljeto

UN je u maju upozorio da je razina gladi u svijetu dosegnula "novi maksimum", dodajući da bi se deseci milijuna ljudi mogli suočiti s dugotrajnom glađu zbog rata.

Od maja su oko 23 zemlje uvele ograničenja izvoza hrane.

Energetska sigurnost

Sve do rata Rusija je bila glavni izvor energije za ostatak Evrope. Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, drugi po veličini izvoznik sirove nafte i treći po veličini  svjetski izvoznik uglja.

Tri četvrtine njenog gasa i gotovo polovina sirove nafte odlazilo je u Evropu. U 2020. godini ruska nafta, gas i ugalj činili su četvrtinu potrošnje energije u EU. Kada je Rusija napala Ukrajinu, EU je pokušala prekinuti sa oslanjanjem na rusku energiju. "Jednostavno se ne možemo osloniti na isporučioca energenata, koji nam izričito prijeti", rekla je u martu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Komisija je već tada iznijela namjere da se EU potpuno odmakne od ruskih fosilnih goriva do 2030., kao i planove za drastično smanjenje upotrebe ruskog gasa – i to za dvije trećine -  do kraja ove godine.

Maksimiziranje skladištenja plina jedna je od tačaka u tom planu. Uvoz tečnog (kapljenog) gasa, na primjer iz SAD-a, još je jedna opcija i rješenje u nevolji.  U međuvremenu, neki stručnjaci predviđaju da će doći do nestašice gasa i da je moguće da će uslijediti racioniranje odnosnob redukcija potrošnje.

Deutschland | Verdichterstation für russisches Erdgas

Rat u Ukrajini mnogi vide kao šansu za EU - ne samo da se oslobodi ovisnosti od ruskih energenata, već i da ispuni ciljeve koji se odnose na zaštitu klime

Rat u Ukrajini mnogi vide kao šansu za EU - ne samo da se oslobodi ovisnosti od ruskih energenata, već i da ispuni ciljeve koji se odnose na zaštitu klime izgradnjom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske učinkovitosti. Ipak, postoje ograničenja s obzirom na brzinu prelaska na alternativne vidove energije. Istovremeno je rastuća potražnja za neruskim izvorima energije dovela do porasta cijena širom svijeta.

Porast cijena i inflacija

Nedostatak hrane i energije doveo je do velike promjene u životima mnogih - otkako je počeo rat u Ukrajini: posljedica je bila porast cijena. Kad nečega ima manje, njegova vrijednost raste — a kada hrana i gorivo poskupe, poskupi i sve ostalo.

Posebno su porasle cijene hrane. Indeks UN-a (UN Food and Agriculture Organization's -FAO), koji mjeri mjesečnu promjenu cijena u okviru osnovne potrošačke korpe, dostigao je rekordni maksimum u martu ove godine.

Inflacija – to jest manja kupovna moć s obzirom na porast cijena – ključna je mjera koja utiče na sve aspekte privrede. Inflacija se od marta 2021, prema podacima Međunarodne organizacije za rad, više nego udvostručila i to širom svijeta. U eurozoni je prošlog mjeseca inflacija dosegla 8,1 posto, što je rekordno visok broj.

Ipak, predviđa se da će inflacija puno jače pogoditi zemlje s nižim bruto društvenim proizvodom. Dok je nedavna prognoza MMF-a predviđala inflaciju od 5,7% za razvijene industrijske zemlje, ta brojka za zemlje u razvoju iznosi 8,7%.

Kao da nije bilo dovoljno što su povećani troškovi, već bi cijene, kako predviđaju stručnjaci, mogle još godinama ostati visoke.

Renesansa NATO-a

Ruska invazija u Ukrajini ostavila je traga i na geopolitiku. Neki stručnjaci očekuju ponovni rascjep na istočne i zapadne geopolitičke i ekonomske blokove, s Rusijom i Kinom na jednoj strani, a EU i SAD na drugoj strani. Sjeverno-atlanska vojna organizacija, poznata kao NATO, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata 1949 i okuplja SAD, Kanadu i 10 evropskih zemalja. Ovo, tako reći „dijete Hladnog rata“, postalo je nešto poput kišobrana za demokratiju i slobodna tržišta u Evropi, s početkon velikog širenja na istok 2004. godine.

Ključan za NATO je član 5, koji propisuje načelo kolektivne odbrane: Ako je bilo koja članica napadnuta, to se smatra napadom na sve, uz vojnu odmazdu u kojoj učestvuje svaka članica.

USA Washington | Pressekonferenz: Antony Blinken und Jens Stoltenberg

Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg i šef američke diplomatije Blinken: Rat u Ukrajini ojačao je najmoćniji svjetski vojni savez koji, po mišljenju zapadnih analitičara, sada zauzima centralnu poziciju

Dok je u prošlosti NATO djelovao do te mjere povučeno da ga je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2019. nazvao klinički mrtvim, rat u Ukrajini dovodi do toga da najmoćniji svjetski vojni savez sada zauzima centralnu poziciju, kažu neki promatrači.

Uglavnom zbog straha od Putinovih imperijalističkih ciljeva, Finska i Švedska nedavno su objavile svoju namjeru da se pridruže Sjeveroatlanskom vojnom savezu. Vladimir Putin NATO vidi kao prijetnju Rusiji i više puta je upozoravao na posljedice ako NATO u svoje članstvo primi Ukrajinu. Kritičari NATO-a kažu da je širenje vojnog saveza na istok za Putina predstavljalo provokaciju.

NATO snabdijeva Ukrajinu oružjem i opremom, iako je odbio zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja za uvođenje zone zabrane letova iznad ove zemlje.

Ovaj vojni savez za sada nastavlja svoj delikatan ples na žici: postojano i oprezno - kako ne bi pokrenuo Treći svjetski rat.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu