Pet godina poslije krvavog pohoda u Minhenu: bol ostaje | Politika | DW | 22.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Pet godina poslije krvavog pohoda u Minhenu: bol ostaje

Prošlo je pet godina otkako je jedan mladić u Minhenu ubio devetoro ljudi - iz rasističkih pobuda. Mnogi stručnjaci smatraju da organi vlasti još uvijek čine propuste kada je riječ o identifikovanju opasnih rasista.

Napad je potresao Njemačku: 22. jula 2016, 18-godišnji David S. se naoružava i u minhenskom Olimpijskom tržnom centru ubija devetoro ljudi. Većina žrtava su djeca i mladi. Nekoliko sati kasnije, opkoljen policajcima, napadač ubija i sebe. Slike iz Minhena su obišle svijet: Ajfelova kula u Parizu je poslije ove tragedije bila osvijetljena crno-crveno-zlatnom svjetlošću – bojama njemačke zastave – u znak solidarnosti sa žrtvama.

Smrt, gubitak sina, unuka, člana porodice - to je najveći bol za porodice. Ali ne i jedini. Jer, nijedna od žrtava nije se našla slučajno na nišanu ubice. David S. je ubijao iz rasističke mržnje. Nekoliko dana prije svog krvavog pohoda on se razmetao prijetnjama da će ubijati ljude samo zato što su Turci ili muslimani.

On je bio i član jednog međunarodnog internet-foruma koji je širio mržnju protiv izbjeglica. Svoje zlodjelo je izveo na petu godišnjicu ubilačkog pohoda desničarskog ekstremiste Andersa Brejvika na norveškom ostrvu Utoji.

Žrtve pretvorene u počinioce

Minhenska policija je neposredno poslije ubistava u Minhenu o motivima Davida S. govorila drukčije, naime, da je on bio psihički poremećen i žrtva mobinga koji su nad njim sprovodili migranti, te da je zato htio da se osveti.

Vlasti su tri godine insistirale na toj verziji događaja. Bio je to šamar u lice članovima porodica žrtava. „Kada kažemo da je počinilac bio žrtva mobinga, na izvjestan način obrćemo uloge počinioca i žrtava, jer žrtvama pripisujemo određenu krivicu", objašnjava Onur Ozata. Ovaj advokat je godinama zastupao jednu od porodica žrtava. 

Deutschland München nach dem Amoklauf Trauernde

Minhen nakon napada 2016. godine

Brzo obeštećenje

Javno suočavanje sa zlodjelom iz Minhena je proces pun protivrječnosti. S jedne strane, porodice žrtava su dobile obeštećenje. „Grad Minhen je poslije atentata brzo formirao fond za obeštećenje od 500.000 evra", kaže Mirijam Hajgl, povjerenica za demokratiju grad Minhena: „Bili smo baš brzi".

Pojačana je i obuka organa vlasti u Bavarskoj kada je riječ o identifikovanju rasizma i borbi protiv njega. Više se ulaže i u odgovarajuća istraživanja. Ali izgleda da u Njemačkoj još mnogo toga mora da se učini. „I danas su znanja o fenomenu kriminala počinjenog iz predrasuda nedovoljna", kaže minhenska istraživačica desničarskog ekstremizma Brita Šelenberg: „Ona u obuci policajaca imaju podređenu ulogu". 

Grad Minhen je poslije atentata brzo formirao fond za obeštećenje od 500.000 evra

Grad Minhen je poslije atentata brzo formirao fond za obeštećenje od 500.000 eura

Posljedica tog stanja je da se rasistički zločini ni danas ne prepoznaju i ne gone na odgovarajući način.

Radikalizacija na internetu

Napad u Minhenu je ukazao i na još jedan problem: policija nije dobro pripremljena za borbu protiv rasističke mržnje na internetu. David S. je bio dio međunarodne scene koja se radikalizovala na društvenim mrežama. Na njegovom rasističkom forumu je bilo oko 250 mladih učesnika iz više zemalja.

Jedan od osnivača te grupe, Viljem A, takođe je posegao za oružjem. On je 2016. u američkoj saveznoj državi Nju Meksiko ubio dvoje mladih. Motiv: rasizam. Advokat žrtava Ozata upozorava na opasnost od ekstremnog umrežavanja; „Valja biti vrlo budan. Smatram da su vlasti previše usmjerene na nadgledanje nacionalnih organizacija – ali glavne stvari se dešavaju na internetu".

Istraživači desničarskog ekstremizma, gradski povjernici za demokratiju i advokati žrtava su složni u jednom: državi društvo moraju pokazati više solidarnosti sa žrtvama rasističkog nasilja. Kako one ne bi postale žrtve i drugi, pa i treći put – žrtve državnih institucija kao što su organi vlasti, policija ili sudovi.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu