1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spomenik protiv izdaje demokratije u Berlinu

Rayna Breuer | Dijana Roščić
4. decembar 2019

Preko puta Rajhstaga umetnici su postavili stub kojim podsjećaju na sjednicu parlamenta na kojoj su poslanici konzervativca Hitleru dali apsolutnu vlast i upućuju opomenu današnjim političarima da ne sarađuju sa AfD.

https://p.dw.com/p/3UCRW
Slika spomenika holokaustu  i instalacije "Sjećanje da ne bi došlo do zaborava" Centra za političku ljepotu u Berlinu
Foto: picture alliance/dpa/C. Gateau

Čelični stub visine 2,5 metara, težak četiri tone, sa zastakljenim i iznutra osvijetljenim dijelom kroz koji se vidi zemlja - sa pepelom i djelićima kostiju žrtava holokausta - postavljen je u ponedjeljak između zgrada parlamenta i vlade u Berlinu, i izazvao veliku pažnju njemačke javnosti.

Taj stub i okolna instalacija su akcija umjetnika okupljenih u berlinskom Centru za političku ljepotu (ZPS). Na njihovom sajtu piše: „Stub protiv izdaje demokratije! Na ovom mjestu, prije tačno 86 godina, njemački konzervativizam stavio je demokratiju u ruke Hitlera i njegovih nacista. Ovdje je počelo uništavanje miliona ljudi. Do danas ništa ne podsjeća na tu podlu izdaju demokratije koju su počinili konzervativci. Pitali smo se: Gdje je pepeo miliona ubijenih tokom nacističke diktature? Šta se dogodilo s njihovim posmrtnim ostacima?"

Deutschland | Zentrum für Politische Schönheit | Reichstag
Stub opomene u Berlinu "Centra za političku ljepotu"Foto: picture-alliance/dpa/C. Gateau

Lokacija za spomenik je pažljivo odabrana: stub se nalazi na prostoru gdje je nekada bila Krol-Opera, koja je srušena ubrzo poslije Drugog svjetskog rata i u kojoj je 24. marta 1933. održana zloglasna sjednica Rajhstaga na kojoj je Adolf Hitler, tek što je 30. januara te godine postao kancelar, faktički dobio svu moć u zemlji. Sjednica je održana u operi jer je u zgradi Rajhstaga mjesec dana ranije bio podmetnut požar, te nije mogla da se koristi.

Hitler je na toj sjednici prvi put govorio pred Rajhstagom i mnogi poslanici su ga tada vidjeli prvi put. Takođe prvi put su se na sjednici parlamenta masovno pojavili naoružani i uniformasni članovi SA i SS, mada je to još uvek bilo zabranjeno zakonom.

Zašto je ta sjednica parlamenta bila važna?

Rahjstag je tada donio „Zakon o punomoći", kojim je zakonodavna moć Rajhstaga skoro u potpunosti prenesena na kancelara Adolfa Hitlera. Zakon je izglasan na četiri godine. On, koji je bio rekao „Dajte mi četiri godine i poslije više nećete prepoznati Njemačku", time je ostvario jedan svoj važan cilj. Počela je nacistička diktatura. Ko je u tome učestvovao?

U tadašnjem Rajhstagu, raspored snaga je bio ovakav: nacisti NSADP 288 poslanika, socijaldemokrate SPD 120 poslanika, komunisti KPD 81 poslanik, stranka katoličkih hrišćana Centar 73 poslanika, konzervatvni nacionalisti DNVP 52 poslanika, bavarski konzervativci BVP 19 poslanika, umjereni liberali DStP 5 poslanika, stranka protestantskih hrišćana CSVd 4 poslanika, desni liberali DVP 2 poslanika, i dvije stranka seljaka: Baurenpartei 2 poslanika i Landbund 1 poslanik.

Nationalsozialismus Hermann Göring eröffnet den neuen Reichstag
Zasijedanje Rajhstaga u zgradi opere Krol, 21.03.1933.Foto: ullstein bild - Süddeutsche Zeitung Photo / Scherl

Pošto su nacisti i njihovi pomagači iz građansko konzervativnih krugova i prije te punomoći zdušno radili na urušavanju demokratije - sjednici Rahjstaga nije prisustvovao nijedan od 81 poslanika komunista. Bili su već u zatvoru, prognani ili u bjekstvu. Isto važi i za 26 poslanika SPD. Jedan poslanik stranke Centra i jedan iz DVP su bili opravdano odsutni. Tako je od 647 poslanika, na sjednici bilo prisutno njih 444, taman malo više od nephodne dvije trećine.

Protiv zakona su glasali samo poslanici socijaldemokrata - svi pristuni, njih 94.

Tragom istorije i ljudskih ostataka

Dvije godine su umjetnici iz Centra za političku ljepotu istraživali hiljade istorijskih izvora, kao i teren u blizini lokacija, na kojima su nacisti industrijski ubijali ljude - oko koncentracionih logora i mjesta gdje su vršena masovna strijeljanja.

Skupili su preko 200 uzoraka zemlje sa 23 različite lokacije širom Njemačke i na nekada okupiranim područjima u Poljskoj i Ukrajini. Laboratorijski nalazi više od 70 odsto uzoraka pokazali su tragove posmrtnih ostataka ljudii, napisala je grupa ovih umjetnika u saopštenju. Uzorak koji se nalazi u čeličnom stubu, potiče iz Njemačke, piše na sajtu grupe.

Umjetnički kolektiv odbacio je kritike da se radi o skrnavljenju posmrtnih ostataka. „Pronašli smo ugljenisane ostatke kostiju, sedimentirani pepeo i ljudske fragmente u koritu rijeke Visle, zube i ostatke kostiju na poljima. Tamo nema nikakvih grobova, niti bilo kakvog poslednjeg počivališta. Ljudski pepeo je ugrađivan u brane, rasipan po poljima, bacan u rijeke."

Prve reakcije na spomenik

Centralno vijeće Jevreja u Njemačkoj je saopštilo da pozdravlja političke proteste, kojima je cilj da se spriječi uspon ekstremnih desničara, ali da novi spomenik u Berlinu daje povoda za zabrinutost. „Iz jevrejskog ugla je najnovija kampanja Centra za političku ljepotu problematična, jer krši jevrejski vjerski zakon po kojem mrtvi moraju počivati u miru", rekao je za DW predsjedavajući Centralnog vijeća Jevreja Jozef Šuster.

Josef Schuster äußert sich zu Vorfällen in Halle
Jozef Šuster (Josef Schuster) - predsjednik Centralnog vijeća JevrejaFoto: picture-alliance/dpa/K.-J. Hildenbrand

Ukoliko su posmrtni ostaci jevrejskih žrtava holokausta zaista pronađeni u uzorcima zemlje, onda bi se, po riječima Šustera, morali konsultovati jevrejski vjerski poglavari. „Dobrodošao gest bi bio kada bi tokom demontaže čeličnog stuba bio pozvan rabin, kako bi se omogućio korektan i dostojanstven odnos prema posmrtnim ostacima u skladu sa Halahom", dodaje Šuster.

Inicijatorka monumentalnog Spomenika žrtvama Holokausta u Berlinu, Lea Roš, za Špigel je rekla da je akcija Centra za političku ljepotu „dublja nego što je naš spomenik holokausta." Ona je dirnuta idejom ali i time kako je sprovedena u djelo: „To je nevjerovatno", izjavila je.

Istoričar i istraživač holokausta Gec Alij takođe je pozitivno reagovao na ovu akciju: "Tema eksploatacije ubijenih je beskrajno dugo bila tabu", rekao je on za Špigel. Gec Alij se, kao i Lea Roš, sjeća kako je prilikom ranijih posjeta logorima za istrjebljenje, primijetio sveprisutnost ljudskih ostataka: „Stajali smo na pepelu. To nije bilo prirodno šumsko tlo. Na kiši su se pojavljivali djelići bijelih kostiju."

Zašto su, kada je to bilo tako očigledno, stvarni ostaci žrtava igrali malu ulogu u kulturi sjećanja ove zemlje ili u diskursima o fašizmu?

Historiker und Journalist Goetz Aly
Istoričar i novinar Gec AlijFoto: picture-alliance/Eventpress Hoensch

Gec Alij pretpostavlja da je to zbog „materijalističkog i tehnokratskog jezgra holokausta", zbog „eksploatacije i klanice ljudi i racionalnosti kojom je to bilo učinjeno". Lakše je vjerovati u iracionalnost događaja, nego u unutrašnju logiku: „To niko ne želi da zna." Lea Roš kaže: „To još niko nije uradio."

Poruka današnjim političarama

Akcijom pod nazivom 'Tražite nas!' Centar za poltičku ljepotu želi da upozori na saradnju konzervatnih stranaka CDU i CSU sa strankom AfD. „Mrtvi podsjećaju njemački konzervativizam na njegovu istorijsku krivicu jer se upustio u kolo sa fašistima: S njima ne treba sarađivati i praviti paktove - to je ono što se ovoga momenta traži", saopštio je Centar za političku ljepotu.

CDU i CSU isključili su saradnju sa desnim populistima AfD na državnom i pokrajinskom nivou. Ali na lokalnom nivou su se neki političari CDU udružili sa ekstremnom desnicom. Jedna grupa CDU-političara iz Tiringije nedavno je pozvala na razgovore sa „svim demokratski izabranim strankama".

Dio umjetničke instalacije su i veliki natpisi: „Ni korak dalje! Ovdje je počela posljednja njemačka diktatura! Stvorila ju je pomirljivost!" Gore svijeće, stavljeni su buketi cvijeća, a iznad vise ceduljice, na kojima piše: „Ne zaboravite ih" i „Protiv političkog Alchajmera u Njemačkoj". Na sajtu grupe nalazi se video pod naslovom: „Tražite nas!"

Ova instalacija je, kako navodi policija, prijavljena do subote 7. decembra. Centar za političku ljepotu na svom sajtu prikuplja donacije, kako bi u subotu čelični stub mogao da se zabetonira i ostane kao trajni spomenik. Cilj je bio 50.000 eura i ostvaren je već prvog dana. Međutim, ljudi nastavljaju da doniraju: Neposredno prije objavljivanja ovog teksta (srijeda ujutro) bilo je prikupljeno skoro 95.000 eura.

Deutschland Lea Rosh, Journalistin
Novinarka Lea Roš (Lea Rosh) Foto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Centar za političku ljepotu je poznat po svojim spornim akcijama - posebno po podizanju kopije berlinskog Spomenika žrtvama Holokausta ispred kuće političara AfD, Bjoerna Hoeckea 2017 godine. Jer, početkom te godine Hoeke je Spomenik žrtvama holokausta u Berlinu nazvao „Spomenikom sramote" i pozvao na preokret njemačke kulture sjećanja na Holokaust.

U sredu popodne: Izvinjavamo se, pogrešili smo

U međuvremenu je kritika ove akcije bila toliko snažna da se Centar za političku ljepotu u srijedu popodne izvinio i najavio da će pokriti dio stuba kroz koji se vidi zemlja sa ljudskim ostacima. Dalje akcije ne planiraju. A na njihovom sajtu piše:

„Klanjamo se žrtvama Holokausta i njihovim potomcima. Naš rad, cjelokupna naša politička i umjetnička aktivnost, pokrenuta je užasom zločina nacionalsocijalista, čiji je cilj bio da se žrtvama uskrati bilo kakvo dostojanstvo - i poslije njihove smrti. Ubice su ih lišile individualnosti, izuzev one osobine koja im nije mogla biti oduzeta: da su ljudi.

Iskreno žalimo što nismo unaprijed prepoznali centralni uticaj našeg rada. Kada smo počeli da obilazimo mjesta gdje smo posumnjali da ima ostataka ubijenih, obuzeo nas je užas. Bili smo svjesni da ćemo uznemiriti osjećanja mnogih ljudi kad izvjestimo o onome što smo pronašli. Ipak, ništa nam nije bilo više strano nego da kršimo vjerska i etička osjećanja preživjelih i potomaka mrtvih. Iskreno tražimo izvinjenje od pogođenih, rođaka i preživjelih čija smo osjećanja povredili.

Posebno želimo da se izvinimo jevrejskim institucijama, udruženjima ili pojedincima, koji smatraju da naš rad remeti ili povrjeđuje mir mrtvih prema jevrejskom vjerskom zakonu. Iako takođe dobijamo povratne informacije od rodbine koja pozdravlja i način i poruku našeg rada, naš cilj nikada nije bio podsticaj sukoba između ljudi koji se bore na istoj strani. Kada se protiv nas okreću ljudi, na čijoj strani i mi sebe vidimo, i sa kojima nas povezuje duboka naklonost, to pokazuje da smo napravili grešku. Sada želimo tu grešku da ispravimo. 

Kao prvo, prekrivamo providno jezgro stuba i prekidamo akciju doniranja. U javnoj raspravi se čuju glasovi koji pozivaju na „momentalno uklanjanje jezgra stuba“. Pitamo: gdje sa tim? Nazad u šumu, u skrovište koje su njemački nacisti izabrali prije 75 godina? Na jevrejsko groblje, možda u Berlinu? Izgorjeli ostaci ljudi? Religija nepoznata? Teško zamislivo. Gdje na ovoj Zemlji ti ljudi mogu da pronađu svoj vječni mir?

Mi na ova pitanja nemamo odgovore.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android