Penzionisani diplomata Hobohm najstariji njemacki musliman
10. januar 2006" Još kao 12. godišnjak sam upoznao islamsku vjeru. Nekako sam osjecao potrebu za daljinom. Tada se nije moglo tako lako sa ruksakom putovati kroz zemlju i preko mora. Potrebu za daljinom sam morao zadovoljiti citanjem knjiga i putnih zapisa. To sam i radio."
Muhamed Aman Hobom je roden 1926. godine u jednom malom mjestu u blizini Magdeburga. Iako su njegovi roditelji bili evangelisti i po ovoj vjeri ga odgojili, Herbert Hobohm, koji se tada tako zvao, nije mogao da razumije nastavu u crkvi:
" Za razliku od hrišcanstva, islam je po mom mišljenju razumljiva vjera o jedinstvu božijeg stvorenja. Postoji samo jedan Bog, koji može da nam oprosti ako se pokajemo, i koji ne zahtijeva požrtvovanje za oprost grijehova. Sve to mi je mnogo znacilo i tako sam u ovoj vjeri našao put do mog unutrašnjeg mira i zadovoljstva."
1939. godine je 13. godišnji Muhamed Aman Hobohm presao na Islam, što njegovi roditelji nisu mogli tako lako da prihvate....
"... manje iz vjerskih razloga, a više zbog brige. Smatrali su, da jedan njemac koji živi u doba Adolfa Hitlera i Nacista, i koji sada prelazi na Islam, nema buducnost."
Iako islam u doba nacional-socializma nije prihvacen kao religija, muslimani u njemackoj (osim par izuzetaka) nisu doživjeli sudbinu svojih jevrejskih sugradana. Ratno doba je Muhamed Aman Hobohm proveo kao ucenik. Po sticanju takozvane "ratne diplome", dobrovoljno se prijavio1944. godine u mornaricu poslije cega biva poslan na front. Nakon 2. Svjetskog rata postaje upravnik oštecene berlinske džamije. Uspijeva mu da okupi i ujedini islamske zajednice u Berlinu, koje su zbog rata bile podijeljene. Zajednicki život izmedu islamskog stanovništva i drugih je tada bio zasnovan na interesima i otvorenošcu, prica Hobohm danas:
" U vrijeme kad sam radio u Berlinu,stotine organizacija , klubova, univerziteta su me pozivali na predavanja o islamu. Svugdje su me docekivali raširenih ruku i svako se radovao da cuje nešto o islamu."
Sredinom 50.ih godina Muhamed Aman Hobohm postaje clan ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemacke i odlazi kao diplomata u inostranstvo. Tako je obišao mnoge islamske zemlje kao što su: Pakistan, Saudijska arabija, Somalija i dr., i upoznao islam iz razlicitih uglova:
" Mislim da svi oni koji islam koriste kao instrument politike, kvare sliku o njemu. Oni škode islamu više,- nego neko ko uopšte ne prica o njemu, ali po njegovom nacelu živi."
Od sredine 90.-ih do kraja 2002. godine je Muhamed Aman Hobohm bio upravnik Akademije "Kralj Fahd" u Bad Godesbergu (Bonn), koju finansira Saudijska Arabija, i koja je zbog toga kriticno gledana. Kada je škola 2003 godine zbog ekstremnih naznaka dospjela u novine, Hobohm se zalagao da se udžbenici izmijene i uvede kontrola u prostorije za citanje molitvi.U meduvremenu je Hobohm penzionisan. Privatno je jos uvijek aktivan. Kao zamjenik prijedsjednika Zentralnog vijeca muslimana u Njemackoj cesto gostuje na predavanjima i diskusijama na temu- medureligijska saradnja. Po pogledu odnosa izmedu muslimana i hrišcana u Njemackoj, ima kriticko mišljenje:
" Dialog treba da se vodi izmedu 2 ravnopravna partnera, koji posjeduju odredena vjerska ubjedenja razlicitog karaktera. Mislim, da moramo biti svjesni sopstvene religije i njene jacine kada vodimo dialog. Ne smijemo tražiti od partnera da napusti svoju religiju i preuzme našu. Dialog mora da se zasniva ne samo na medusobnoj toleranciji, vec i na medusobnom poštovanju."