Papa Franjo "predstavnik i muslimanskih vjernika"

Neposredno pred početak svog današnjeg (3.11.) putovanja u Bahrein, papa je tokom javne podnevne molitve u utorak izričito pozvao na razgovor sa muslimanima. Zabrinut je za mir koji je svijetu tako hitno potreban.

Papa će u Bahreinu na međureligijskom skupu - „Bahreinski forum za dijalog: Istok i Zapad za ljudski suživot" - nastupiti kao govornik.

Ponovo u posjeti hrišćanskoj manjini

Trodnevno putovanje u zemlju Persijskog zaliva pomalo liči na njegovo posljednje putovanje u Kazahstan. On ponovo ide u posjetu hrišćanskoj manjini i svjesno odlazi u većinski muslimanski svijet. Uoči njegovog putovanja u Kazahstan, koji je smješten u centralnoj Aziji između Rusije i Kine, bilo je spekulacija da bi trebalo da se tamo sastane sa ruskim patrijarhom Kirilom.

- pročitajte još: Papa kritizira ruskog patrijarha Kirila

Zanimljivo je da i Kazahstan i Bahrein imaju rastuću tradiciju međureligijskog dijaloga. Papa Franja je u Kazahstanu prisustvovao „Svjetskom kongresu religija”, sada „Bahreinskom forumu za dijalog”. Krajem maja je u ovoj zalivskoj državi održana konferencija sa vjerskim predstavnicima iz EU o pitanjima vjerskih sloboda i suživota više religija, kojoj su, između ostalih, prisustvovali vodeći rabini i predstavnici raznih crkava.

Zemlja sa "funkcijom mosta"

U intervjuu za Dojče vele (DW) jezuit Feliks Kerner, jedan od vodećih stručnjaka Katoličke crkve za islam, Bahrein naziva „zanimljivom zemljom" jer ta zemlja ima „mnoge funkcije premošćavanja“. Prije svega, zemlja se nalazi između šiitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije, odnosno između dvije glavne islamske struje. Trećina stanovnika, uključujući kraljevsku porodicu, su suniti, ali većina su šiiti. Papa bi stoga baš tu mogao da pozove da jedni druge doživljavaju kao braću i sestre.

Upadljivo je da se papa Franja od februara 2019. više puta obraćao islamskom svijetu. U to vrijeme bio je prvi papa koji je ikada otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Tamo je potpisao dokument o bratstvu svih ljudi sa egipatskim velikim šeikom Ahmedom al-Tajebom, jednim od najvećih autoriteta sunitskog islama. Od tada se njih dvojica povremeno vide ili razgovaraju telefonom.

Nekoliko nedelja kasnije otputovao je u Maroko a godinu dana kasnije - ponovo kao prvi papa - u Irak. Susret sa skoro 90-godišnjim velikim ajatolahom Alijem as Sistanijem, uticajnim šiitskim učenjakom, svakako je bio od posebne važnosti. Tu je naravno i nedavna posjeta Kazahstanu, nakon koje sada slijedi Bahrein.

Teška situacija sa ljudskim pravima

Poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kraljevina Bahrein ima relativno tolerantnu vjersku politiku. U zemlji postoje crkve, sinagoge i hramovi drugih religija. U glavnom gradu Manami krajem 2021. godine izgrađena je velika katolička katedrala, sada druga najveća crkva u arapskom svijetu.

No, uprkos djelimičnoj vjerskoj otvorenosti, aktivisti za ljudska prava kritikuju rukovodstvo Bahreina. Ustanak tokom takozvanog arapskog proljeća 2011. krvavo je ugušen. Ove nedelje su rođaci zatvorenika, osuđenih na smrt, apelovali na papu da se založi za njihove živote tokom njegovog boravka u toj zemlji.

Jezuit Kerner, koji drži katedru Nikolaus Kuzan na teologiji religija na berlinskom Humbolt univerzitetu, kaže da bi papi takođe bilo "interesantno, privlačno i važno" da otputuje i u Rijad. „Saudijska Arabija je sagovornik. A papa želi da produbi svoje prijateljstvo sa velikim šeikom Al-Tajebom, kako bi u svoj krug zaista bliskih prijatelja doveo i druge muslimanske vođe.“ Papin program takođe uključuje sastanak sa Muslimanskim savjetom starješina, koji uključuje muslimanske predstavnike posvećene dijalogu i poštovanju religija.

„Predstavnik svih vjernika"

Kerner kaže da mnogi muslimani osjećaju „veliku bliskost" sa papom i doživljavaju ga kao „izuzetno harizmatičnu osobu". Kao nekog ko zapravo predstavlja sve ono što je danas vjera u svojoj jednostavnosti i atmosferi međusobnog uvažavanja.

Muslimanke i muslimani, koje poznaje, smatraju da je to „nevjerovatno uzorno”. Jer se, kada je u pitanju papa Franjo, ne radi o vođi, već o "predstavniku svih vjernika, uključujući i one muslimanske".

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.