Papa Franja u Nikoziji, Atini i na Lezbosu | Panorama | DW | 02.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

religija

Papa Franja u Nikoziji, Atini i na Lezbosu

Papa Franja putuje na Kipar i u Grčku. Posjeta je u znaku jedinstva hrišćana, kao i izbjeglištva i migracija. Za razliku od većine Kiprana, Grci u Grčkoj i nisu baš oduševljeni Franjinim dolaskom.

Biće to svakako nezaboravna, ali nimalo jednostavna posjeta. Papa Franja ovog četvrtka (2.12) putuje na Kipar, odakle će u subotu otići u Aitnu. Ali, papa neće posjetiti samo Atinu već će u nedjelju obići i jedan izbjeglički kamp na ostrvu Lezbosu. Obje ove zemlje na obodu Evropske unije suočavaju se sa problemom priliva velikog broja migranata.

- pročitajte još: Jaka papina poruka s Lezbosa

Ono zbog čega posjeta neće biti jednostavna jeste to što Grčka pravoslavna crkva (GPC) Vatikanu prebacuje da je počinila greške na njenu štetu i ističe neslaganje u pitanjima vjere. To je mnogo jasnije u Grčkoj nego na Kipru, iako su obje zemlje pretežno naseljene pravoslavnim hrišćanima.

Vatikan je saopštio da papa Franja ovom posjetom želi da ojača unutarhrišćanski dijalog, naglasi hitnost rješavanja migrantskog i izbjegličkog pitanja i unaprijedi „sredozemnu politiku“ Svete stolice. Ako pandemija korona virusa dozvoli, u februaru je u Firenci planiran sastanak episkopa i gradonačelnika iz regiona Sredozemlja.

Kiparska dobrodošlica

Papa Franja može kao i Benedikt XVI, tokom njegove posjete u maju 2010, da računa s prijateljskim dočekom. Prvi gest u ovom pravcu učinjen je prošle sedmice. Vlada Kipra dala je državno zemljište za izgradnju Ambasade Vatikana u Nikoziji. Predstavništvo Svete stolice je do sada bilo u jednom franjevačkom samostanu, u starom gradu Nikozije direktno na tzv. zelenoj liniji, koja glavni grad dijeli na grčki i turski dio.

Benedikt XVI

Benedikt XVI na Kipru 2010.

Papa će ovdje, odmah pored granične ograde od bodljikave žice da bude smješten od četvrtka do subote. Na Kipru se nadaju da će papina posjeta ponovo u žižu međunarodne javnosti vratiti neriješeno kiparsko pitanje.

Isto važi i za migrantsko pitanje. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, od 2015. je na Kipru predato 48.357 zahtijeva za azil. To svakako nije malo za jednu zemlju koja broji svega 900.000 stanovnika (u južnom, grčkom dijelu ostrva). Kako javljaju mediji, papa Franja će sa Lezbosa sa sobom u Rim da povede i neke od izbjeglica. On je nakon posjete ovom ostrvu 2016. u Italiju sa sobom poveo sirijske izbjeglice.

Prijateljski odnos

Sastanak sa arhiepiskopom GPC, Hrizostomosom, a potom i sa članovima Svetog sinoda u pravoslavnoj crkvi u Nikoziji, biće u znaku dijaloga i nastojanja za jedinstvo hrišćana. I na Kipru doduše postoje tvrdolinijaši u pravoslavnoj crkvi, koji odbijaju približavanje dvije crkve. No, za razliku od Grčke na Kipru je njihov uticaj neznatan.

Papina posjeta se pretežno shvata kao podrška ostrvskim hrišćanima u većinski muslimanskom regionu istočnog Mediterana. I nije bez razloga moto ove papine posjete: „Tješite jedni druge u vjeri“. Osim toga odnos pravoslavnih hrišćana prema kiparskim katolicima, kojih kako se procjenjuje ima oko 25.000 je prijateljski. To su uglavnom radnici migranti sa Filipina, iz Indije i Šri Lanke.

Grci nisu baš oduševljeni

Poziv papi da posjeti Kipar uputili su tamošnji predsjednik Nikos Anastasiadis i arhiepiskop Hrizostomos. Vrh Grčke pravoslavne crkve, međutim, nije bio nimalo oduševljen kada je saznao da predsjednica Grčke, Katerina Sakelaropulu namjerava da pozove papu povodom obilježavanja 200 godina grčke borbe za nezavisnost od Osmanlija - 1821. godine. Ni u kom slučaju se ne žele scene, kao uoči posjete Atini pape Jovana Pavla II u maju 2001: vjernici su izašli na ulice, episkopi su glasno izražavali ogorčenost, a tadašnji poglavar GPC Hristodulos je poslao protestno pismo na 170 igumana grčkih manastira.

Da bi smirio duhove, on je bio primoran da tokom pozdravnog govora papi Jovanu Pavlu II detaljno predstavi razlike u tumačenju vjere i nabroji prekršaje Katoličke crkve. Na kraju ga je čak zamolio da pokaže kajanje. Papa je odgovorio pomirljivim tonom, ističući sličnosti između dvije hrišćanske crkve i priznao da je Katolička crkva „griješila na štetu pravoslavne braće“. To je, između ostalog, podrazumijevalo i IV Krstaški rat, koji nije završio 1204. u Jerusalimu već osvajanjem Konstantinopolja.

Jovan Pavle II sa arhiepiskopom Hristodulosom

Jovan Pavle II morao je da sluša pridike 2010. u Atini

Bez zajedničkog bogosluženja

Negodovanje se raširilo i ovog puta. Za jedan dio vjernika i grčkog pravoslavnog klera, papina posjeta je na granici skandala. Kako bi smanjio jačinu protesta, arhiepiskom Jeronimus, koji važi za opreznog, pismeno je uvjerio da Sinod kao takav neće zvanično primiti papu i neće učestvovati na zajedničkoj molitvi ili liturgiji. Štaviše, papina posjeta u sjedištu arhiepiskopije će imati „strogo fromalan“ karakter i održaće se bez prisustva Sinoda.

Ovakav stav pravoslavne crkve utiče i na položaj katolika u toj zemlji. Iako ne doživljavaju socijalnu ili političku diskriminaciju, ipak moraju da žive sa široko rasprostranjenim predrasudama, da su podložni stranom religoznom centru moći.

Ponovo na Lezbosu

U nedjelju prijepodne papa Franja će odletiti na Lezbos da posjeti jedan izbjeglički kamp. Ovo je druga njegova posjeta ostrvu. Tokom prve posjete 2016. bili su prisutni vaseljenski patrijarh Vartolomej i arhiepiskop Jeronimus. Papina namjera je i tada kao i danas – skrenuti pažnju međunarodne javnosti na izbjegličku dramu na obodu Evrope. Ovo ide u prilog i grčkoj vladi, koja osjeća da je ostavljena na cjedilu od strane drugih članica Evropske unije. No, ipak još uvijek nije sigurno da li će papa Franjo kao 2016. sa sobom u avionu povesti i neke od izbjeglica u Vatikan.

Papa Franja sa sirijskim izbjeglicam ana aerodromu u Rimu 2016.

Papa Franja sa sirijskim izbjeglicam ana aerodromu u Rimu 2016.

Već u podne leti nazad za Atinu gdje će popodne služiti misu u Filharmoniji. Papa će u petak ujutro na Kipru, na razočaranje destina hiljada fudbalskih navijača, služiti misu na gradskom stadionu u Nikoziji Zbog toga je morao da bude odložen derbi gradskih rivala – APOEL-a i Omonije.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije