Pandorini akti srbijanske politike

"Karijera Milorada Ulemeka je dio srbijanske istorije. Nakon sedam godina provedenih u legijama stranaca on se početkom ratova u bivšoj Jugoslaviji vraća u domovinu. Bori se u četničkim trupama kasnije ubijenog kriminalca Željka Ražnjatovića, zvanog ”Arkan”, koje su izvele brojne masakre nad Hrvatima i Muslimanima. Kada je okončan rat u Bosni i Hercegovini, Ulemek je sredinom devedesetih postao šef posebnih jedinica srbijanske policije ”crvenih beretki” koje su se pod njegovim naredbama specijalizirale za ubistva po narudžbi te otmice. Nakon Miloševićevog pada u Oktobru 2OOO. Ulemek će i dalje ostati na tom položaju sve do 12.Marta kada je ubijen premijer Zoran Djindjić.

Ulemek je tokom procesa rekao da se sa Djindjićem sastao neposredno nakon pada Miloševića i da je tom prilikom s njim razgovarao o dogadjajima u Beogradu. Prema njegovim riječima narednih dana se u jednom od predgradja glavnog grada Srbije sastao i sa tadašnjim vodećim predstavnicima opozicije. Tada je – kako je rekao – upitan, kako će se njegove jedinice koje su važile kao pretorijanska garda Miloševića ponašati s obzirom na rušenje režima. Ulemek je rekao da je odgovorio, da je pad Miloševića bila volja naroda te da on ima dovoljno ljudi da spriječi citat ”moguću intervenciju jugoslovenske armije, dok se vi” – kako je rekao – ”ne organizirate”. To je kasnije potvrdio i sam Djindjić, koji je sam tok razgovora opisao sličnim riječima. U svakom slučaju Djindjić je kao datum susreta naveo veče prije pada Miloševića te nije govorio o kasnijim susretima. Tako su se akti u slučaju Djindjić u prethodnim godinama pokazali kao zlokobna Pandorina kutija srbijanske unutarnje politike”, piše autor teksta u njemačkom listu ”Frankfurter Allgemeine Zeitung”, Michael Martens.