1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pandemijski Berlinale se bori za normalnost

1. mart 2021

Međunarodni filmski festival u Berlinu, kao i mnoge druge pandemijske manifestacije, doživljava kompletnu metamorfozu. No i u ovakvom formatu Berlinale je platforma za mnoge filmove koji teško pronalaze put do kina.

https://p.dw.com/p/3q2pa
Pressebild Berlinale 2021 | Cine Guimbi
Foto: Cine Guimbi

Dugo vremena nije bilo poznato kako će se pandemija koronavirusa odraziti na najveći filmski festival u Njemačkoj. Posljednji, jubilarni 70. Berlinale za malo je izbjegao lockdown i mjere zatvaranja i održan je u normalnom obliku ako se ne računa činjenica da je to bio prvi Berlinale pod novim vodstvom.

Novi duo na čelu Berlinalea Mariette Rissenbeek i Carlo Chatrian se već druge godine svog djelovanja našao pred možda najvećim izazovom s kojim se ovaj festival susreo od svog osnutka pred više od sedamdeset godina. Da kina i filmska industrija proživljavaju kritično razdoblje pokazuje i akcija održana u nedjelju navečer, dan uoči početka specijalnog izdanja Berlinalea. Sva kina će u nedjelju navečer nakon točno četiri mjeseca biti osvijetljena čime se, kako kažu organizatori akcije, želi utjecati na politiku da filmskoj industriji napokon pruži neku perspektivu otvaranja.

Spriječiti otkazivanje pod svaku cijenu

Perspektivu najstarijem njemačkom filmskom festivalu htjeli su dati i novi ljudi na njegovom kormilu. "Nikako nismo htjeli otkazati Berlinale", rekla je Mariette Rissenbeek. I iz ove odlučnosti se rodio novi koncept kojeg već mnogi i prije nego što se pokazao uspješnim hvale kao moguće rješenje za budućnost festivala koji posljednjih godina pomalo gubi utrku s konkurencijom iz Cannesa i Venecije.

Ovogodišnji Berlinale je tako podijeljen u dva dijela: prvi od 1. do 5. ožujka i drugi od 9. do 20. lipnja. U prvom, proljetnom dijelu filmove će preko online platformi gledati profesionalna publika: stručni žiriji, predstavnici industrije te novinari. Pobjednik će, naravno bez svečane ceremonije, biti proglašen šturim priopćenjem na kraju petodnevnog online screeninga. 

Scena iz filma Kelti
Scena iz filma KeltiFoto: Irena Canić

U drugom dijelu festivala odabrani filmovi bit će prikazani širokoj publici u kinima diljem Berlina. Posebice u ovom dijelu programa organizatori vide šansu da povrate aspekt koji je ove godine pandemijski izostao a na koji je Berlinale jako ponosan: kontakt s publikom. Jer za razliku od ostalih velikih festivala Berlinale je bio i ostao festival otvoren za sve ljubitelje filma a ne samo za povlaštene s akreditacijama oko vrata.

Na ljeto će se i podijeliti nagrade, zlatni i srebrni medvjedi. Za mnoge filmove koji su se našli na programu su već sad poznati počeci prikazivanje u kinima na ljeto tako da bi drugi dio Berlinalea mogao ipak biti iskorišten za promociju kao što je to obično slučaj s normalnim izdanjima festivala.

Drugačiji program

No da ipak nije sve normalno pokazuje i izbor filmova, posebice u natjecateljskom programu. Ovdje upada u oči potpuni izostanak američkih produkcija. Hollywoodski producenti svoje adute ne žele trošiti sada nego kasnije kada bude jasno kada će se filmovi moći prikazivati u kinima diljem svijeta.

Ni njemački producenti baš nisu išli na ruku novom konceptu festivala: dva njemačka filma od kojih se mnogo očekuje, film "Nebenan", redateljski prvijenac poznatog glumca Daniela Brühla i „Fabian – oder Der Gang vor die Hunde" Dominka Grafa ne stoje na raspolaganju na pregled novinarima u online izdanju festivala. Producenti su objasnili kako filmove premijerno žele prikazati publici, u pravim kinima. Radi li se o kinofilskoj motivaciji ili tek o pukom strahu od piratskih kopija teško je reći. I neki drugi producenti su se odlučili na neku ruku blokade online prikazivanja poput geotagginga.

Pa ipak predstavnici ostalih filmova u glavnoj konkurenciji su sretni što su njihovi radovi prošli kroz strogi odabir. Među njima je hrvatska producentica Ankica Jurić-Tilić iz zagrebačke producentske kuće Kinorama. Ova kuća se pojavila kao koproducent filma "Baksuzno bubanje ili bezumni pornić" rumunjskog redatelja Radua Judea koji se našao u natjecateljskom programu ovogodišnjeg Berlinalea. Hrvatska manjinska produkcija će u natjecateljskom programu konkurirati s filmovima redatelja poput Francuza Xaviera Beauvoisa ili Koreanca Hong Sangsooa. U natjecateljskom programu ove godine konkurira svega 15 filmova od čega čak pet njemačkih.

Uvježbana online prezentacija

Za Ankicu Jurić Tilić, koja je čest gost na Berlinaleu, ovogodišnje neobično festivalsko izdanje i nije nepoznati teren. "Rekla bih da na neki način svi već godinu dana 'vježbamo' i da smo se na žalost navikli na online markete, online oglašavanje, online promociju i sve ostalo što je došlo s ovom nesretnom pandemijom. Na žalost, to nije usporedivo s kontaktima uživo, ali još uvijek se nadamo projekcijama s publikom početkom ljeta, a ovaj poslovni dio vezan uz prodaju i plasman će sigurno teći dobro", rekla je Jurić Tilić u razgovoru za DW.

Organizatori festivala uoči početka smotre posebno ističu zadovoljstvo što se filmski sajam European Film Market ove godine čak prijavilo više predstavnika filmske industrije nego inače.To bi se moglo djelomice objasniti činjenicom da je ovakvo sudjelovanje na sajmovima bez putnih troškova mnogo pristupačnije. Ali i željom da se što bolje dočeka ljetna sezona od koje mnogi očekuju mnogo.

Malo filmova s jugoistoka Europe

U brojnim službenim programima ovogodišnjeg Berlinalea pojavljuju se samo dva autorska filma iz zemalja zapadnog Balkana: "Kelti" srpske redateljice Milice Tomović u jakom programu Panorama te "Tabija" bosanskohercegovačko-kanadskog redatelja Igora Drljače u programu Genarations. To je, u usporedbi s prijašnjim godinama, relativno skromna ponuda. 

Filmfest Berlinale 2021 l Jury - Jasmila Zbanic
Jasmila Žbanić, dobitnica Zlatnog medvjeda, ove godine je u zirijuFoto: Andreas Teich / Berlinale 2006

Za ljude iz branše poput Ankice Jurić Tilić to nije znak za zabrinutost. "Realno, u gotovo svakoj sekciji imamo barem jedan film, ali meni se isto osobno uvijek čini da je premalo filmova iz jugoistočne Europe – prirodno je da smo subjektivni i navijački raspoloženi. Direktori festivala su izjavili da broj prijavljenih filmova nije pao, usprkos godini iza nas koja nije bila prijateljska prema produkcijama, što je svakako ohrabrujuće", zaključuje zagrebačka producentica.

Ipak, umjetnici su sretni da se u ovakvim uvjetima festival uopće održava još su sretniji oni kojima će uspjeti svoj film prikazati široj publici. Za redateljicu Tomović je najvažnije da rad na filmu u pandemijskoj godini nije bio uzalud. "Kako je počela 2020 i završila se, iskreno nisam imala nikakva očekivanja u pogledu festivala i počela sam sumnjati da će se išta dogoditi. Kad smo dobili poziv da budemo dio selekcije Panorama na festivalu u Berlinu, tako je došla i nada da taj film nismo godinama stvarali uzalud. Imamo osjećaj da se stvari sad lagano otvaraju i da postoji mogućnost, bez obzira na ovo izvanredno stanje u kojem se nalazimo, da će ovaj film doći do publike", rekla je Tomović.

Jugoistok Europe ipak ima još jednu jaku "predstavnicu": u ovogodišnjem glavnom žiriju natjecateljskog programa sudjeluje i bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić čiji film "Grbavica" je 2005. dobio Zlatnog medvjeda za najbolji film Berlinalea.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android