1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pandemija u BiH: "Možda i do juna"

5. mart 2021

Prošla je godina od prvog zabilježenog slučaja zaraze virusom korona u BiH. Broj zaraženih se povećava, situacija je gora nego prije godinu dana, a BiH se i dalje vrti u krug.

https://p.dw.com/p/3qErX
Coronavirus Bosnien | Impfkampagne
Foto: Dragan Maksimovic/DW

„Sve su vlade jednako uspješne i neuspješne. U cijeloj Evropi, u cijelom svijetu. Naravno, najuspješniji su u Bosni i Hercegovini. Tamo niti je ko bolestan, niti ko umire, niti je ko u bolnicama, niti ko priča o tome, niti se ko vakciniše. To je to".

- pročitajte još: Hrvatska i Srbija počele s cijepljenjem, BiH i ostali još čekaju

Ovako je predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, komentarisao stanje u BiH sa virusom korona. Nažalost, godinu dana nakon prvog slučaja zaraze u BiH, stanje odgovara opisu. Godinu dana nakon prvog slučaja, Savjet ministara BiH je usvojio dokument, kojim se konačno može krenuti u nabavku vakcina, jer su nakon nekoliko mjeseci ispunili sve uslove koje su tražili proizvođači.

Nova realnost, nove malverzacije

Prvi slučaj virusa korona zabilježen je u Banjaluci 5. marta prošle godine. Osoba je prethodno boravila u Italiji. Upalio se alarm, škola koju je pohađalo dijete oboljelog je zatvorena a nadležni su smirivali izjavama da nema mjesta panici. Tada je rečeno da nema potrebe za bilo kakvim radikalnim mjerama a ministar zdravlja Alen Šeranić, u prvom intervjuu koji je o ovoj temi dao za DW, rekao je da bi takva situacija mogla da potraje do juna.

- pročitajte još: Ko je u BiH nadležan za koronu?

„Nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Može se desiti da potraje i do juna, ali kada dostignemo vrh epidemije, onda ćemo moći reći dokle će to trajati“, rekao je ministar Šeranić.

Danas se slobodno možemo zapitati – koje godine ministre?

Jer, ni godinu dana kasnije, ne zna se do kada će trajati „nova realnost“, kako se često u javnosti voli definisati sadašnje stanje. Statistika je neumoljiva: 134 hiljade pozitivnih u BiH za 12 mjeseci i preko pet hilajda smrtnih slučajeva. Međutim, dok su brojevi rasli vlasti poliitčari oba entiteta u BiH vodili su lične politike. Čuveni je slučaj nabavke sumnjivih respiratora, koji je čak završio na sudu. Riječ je o respiratorima koje je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića, a za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ). U BiH su iz Kine stigli 25. aprila 2020. i koštali su Federaciju BiH 10,5 miliona konvertibilnih maraka (5,25 miliona evra).

Isporuka Sputnjika V Republici Srpskoj
Isporuka Sputnjika V Republici SrpskojFoto: Dragan Maksimovic/DW

Novalić: Ne bih rekao što sam rekao da sam znao

„Prvo da vam kažem, na tim ponudama za respiratore, u tih kratkih pet minuta koliko sam gledao ponude, i meni je zapeo za oko taj egzotičan naziv Srebrena malina za nabavku respiratora. Kada sam saznao da je izabrana, u toj percepciji, da su to ti respiratori, došao sam aerodrom i rekao da je to to. I to je bila ta zabluda. Ne bih rekao što sam rekao da sam znao”, izjavio je premijer Federacije BiH, Fadil Novalić u maju prošle godine, nakon što su respiratori zbog kojih je sada podignuta i optužnica protiv njega, nabavljeni preko firme „Srebrena malina“, čija je primarna djelatnost prerada i konzerviranje malina.

Premijer Fadil Novalić 29. januara je na sudu negirao sve optužbe, a uz njega optuženo je još četvoro ljudi koji su učestvovali u lancu nabavke respiratora u Federaciju BiH.

Tu je i nabavka mobilne bolnice u Republici Srpskoj, koja je koštala četiri miliona maraka, koja je na kraju vraćena, jer se ispostavilo da ipak neće biti potrebna. No, s obzirom na aktuelnu stiuaciju i broj novih zaraza, ne može se nažalost sa sigurnošću reći da neće biti potrebna. Međutim, glavni fijasko i šlagvort ove neslavne godišnjice je fijasko sa nabavkom vakcina.

Dostupna svima ali ne i BiH

U ovih 12 mjeseci gotovo sve zemlje radile su na nabavci vakcina. BiH, razjedinjena u svemu kao i uvijek, ponovo je pronašla način da sve zakomplikuje. Epilog nabavki je za dlaku izbjegnuta tužba komapanije AstraZeneka, jer je državnom ministru zasmetala donacija ove vakcine iz Srbije, koja je prema mišljenju ministrice Bisere Truković, „vakcina za siromašne“ i koju je BiH mogla da nabavi.

Vučić sa Džaferovićem prilikom predaje donacije na aerodromu Butmir
Vučić sa Džaferovićem prilikom predaje donacije na aerodromu ButmirFoto: Serbian Presidential Press Service/AP/picture alliance

„Tražila sam da se vakcina ne koristi dok ne dobije saglasnost naše Agencije za lijekove, jer ova vakcina nema saglasnost u EU niti SAD“, rekla je Turković, ne zastajući ni jednog trenutka na tome već oštro nastavljajući, bez grama sumnje u ono što govori.

„Radi se vrlo dostupnoj vakcini koja se uglavnom koristi u siromašnim državama, kao što je Dominikanska Republika i slično. Dakle, vrlo jeftina i vrlo dostupna i nema dozvole za korištenje u EU“, državnički je komentarisala Turkovićeva, u trenutku kada BiH nije dobila nijednu vakcinu kao rezultat svojih pregovora sa proizvođačima ili distributerima; i u trenutku kada se u EU uveliko ljudi vakcinišu cjepivom AstraZeneke.

BiH nije nabavila vakcine ni nakon godinu dana. Kontigenti koji su stigli sadrže dovoljan broj vakcina da se obim vakcinacije izrazi u promilima. Nekoliko hiljada vakcina Sputnjik V stiglo je u Republiku Srpsku preko Srbije, a deset hijada doza AstraZeneke, takođe iz Srbije kao donacija Federaciji BiH, koja još nema plan početka vakcinacije tim vakcinama.

"Dobro da ovi ljudi ikako funkcionišu“

U ovim uslovima teško je bilo, i još je, sačuvati mentalno zdravlje stanovništva. Na polovini pandemije, pokrenuta je kampanja o zaštiti mentalnog zdravlja stanovništva ali se u javnosti stiče utisak da je ostalo samo na teoriji a da je ogroman broj ljudi kojima je prvenstveno zbog depresije i anksioznosti, potrebna pomoć. Mjescima traje bombardovanje brojkama o broju zaraženih i mjerama koje nemaju nikakve veze sa suštinom problema.

Mostar
Šetnja u Mostaru Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL/picture alliance

Proteklih godinu dana stanovništvo je, osim u hitnim slučajevima, izbjegavalo i odlazak kod ljekara, što je već dovelo do porasta broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti i većeg broja onkoloških bolesnika. Najbolji pokazatelj koliko je zapravo pandemija uticala na mentalno zdravlje stanovništva, govore i stavovi građana.

„Molim te, nemoj. Niti šta slušam više o tome, niti gledam“,

„Ma narod je totalno poludio, skrenuo. Dobro da ovi ljudi ikako funkcionišu“,

„Još samo čekam da nas opet zatvore, pa da puknemo do kraja. U ratu si mogao da se sakriješ o metka, znao si od čega bježiš, ovo je ludnica. Svaki dan samo bombardovanje i ispiranje mozga a niti se nešto poboljšava, niti imaju neki konkretan plan. Ludnica“, kažu građani.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android