1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pandemija korona virusa povećava socijalnu nejednakost

Miodrag Šorić
12. juni 2020

Zatvorena obdaništa i škole, skraćeno radno vrijeme, otkazi – korona kriza je prouzrokovala dalekosežne socijalne i ekonomske posljedice. Kriza je posebno jako pogodila već zapostavljene.

https://p.dw.com/p/3dfcB
Symbolbild Haushaltshilfe
Foto: picture-alliance/dpa/F. Kraufmann

Žene su posebno pogođene krizom, kaže Aline Zuko sa Instituta za ekonomske i društvene nauke Fondacije Hans Bekler. Jer, one su i prije krize zarađivale manje od muškaraca, konstatuje Zuko.

Pročitajte još: Dinastije i dalje vode muškarci

Tako da se zatvaranje škola i vrtića tokom pandemije drugačije odrazilo na muškarce i žene. Kada je izbila kriza, mnogi parovi su bili prisiljeni da donesu odluku: Ko će od nas dvoje da ostane kod kuće i pazi na djecu?

Zbog toga što žene ionako manje zarađuju od muškaraca, odluke su padale iz čisto ekonomskih razloga. Ako su oba partnera zaposlena i jedan je morao da ostane kod kuće i vodi računa o djeci, mnogo više žena se odlučilo za brigu o djeci, pokazali su rezultati studije Fodnacije Bekler. „Tako da su se već postojeće nejednakosti u pandemiji još više pojačale", kaže Zuko za DW. 

Kriza jače pogodila one s manjim primanjima

Slično to vidi i Katja Mering, profesorka sociologije na Univezitetu u Manhajmu. Za studiju na kojoj se još radi, ona sa svojim timom od marta svake nedjelje ispita 3.500 ljudi - kako je pandemija promijenila njihov život. Prema dosadašnjim rezultatima, ljudi koji rade samo nekoliko sati nedjeljno, kao i oni koji nude usluge u domaćinstvu su veoma brzo bili otpuštani. „Žene je to pogodilo posebno teško", kaže ona za DW.Pročitajte još: Zašto korona teže pogađa žene

„Ovakva jedna kriza djeluje kao povećalo na socijalne nejednakosti", kaže Anja Pil članica Upravnog odbora Saveza njemačkih sindikata (DGB). „Kriza je posebno teško pogodila radnike sa manjim primanjima i nižim stepenom obrazovanja." Oni često nisu mogli da rade od kuće. Ko je prije pandemije zarađivao manje, sada se češće suočava sa još većim gubicima prihoda.

Simbolična fotografija: Majka i sin za istim stolom - svako za svojim racunarom
Raditi i istovremeno brinuti o djeci... Foto: Imago/O. Müller

Nasuprot njima, ljudi sa višim primanjima su rijetko morali da tokom pandemije ograničavaju svoj rad. I manhajmska studija pokazuje da 40 odsto ljudi sa visokom stručnom spremom može da radi od kuće.

U opasnosti su i migranti

Konkretne podatke Savez njemačkih sindikata još uvijek nema, ali Pil je uvjerena da su ljudi migrantskog porijekla zapostavljeni. Kao jedan primjer navodi strance koji u Njemačkoj imaju status duldunga (trpljenog boravka prim. red). Ako izgube posao i za kratko vrijeme ne nađu drugi, oni mogu da izgube dozvolu boravka u Njemačkoj.

Pročitajte još: Žene moraju postati svjesne svoje moći

Tokom pandemije i privreda u Njemačkoj ne može da ponudi dovoljno mjesta za praktično obučavanje. A to posebno žestoko pogađa mlade migrantskih korijena, jer oni su i onako teško dobijali mjesto za praktično obrazovanje, kaže Pil što potvrđuju i studije.

Pil zahtijeva da se nezavisno od pandmije isuši „močvara sa niskim platama". Ona stoga zahtijeva veće plate za njegovatelje, kao i druge koji malo zarađuju. „Nama su potrebne plate koje će spriječiti siromaštvo", smatra Pil. Ljudi, kojima danas prijeti gubitak posla, morali bi da imaju mogućnost za prekvalifikaciju, kako bi mogli da rade druge poslove. Pil pozdravlja paket mjera pomoći Vlade Njemačke, ali polazi od toga da će se nezaposlenost povećati. I to će onda takođe da poveća socijalnu nejednakost.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android