Pandemija će i 2022. stezati obruč oko EU | Evropa | DW | 29.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Pandemija će i 2022. stezati obruč oko EU

EU nije uspjela pobijediti pandemiju korone 2021. Šta dolazi u 2022.? Pandemija, privreda, sukobi u susjedstvu i migracije su bila i ostala najvažnija pitanja koja bi se morala rješavati.

Dva doktora zbrinjavaju teško oboljelog pacijenta od Covida 19 na Odjelu za intenzivnu njegu bolnice u Bochumu

Dva doktora zbrinjavaju teško oboljelog pacijenta od Covida 19 na Odjelu za intenzivnu njegu bolnice u Bochumu

Osvrt na 2021. i pogled na 2022. godinu kada se radi o EU može se sažeti jednom riječju: pandemija. Borba protiv pandemije korone bila je i ostat će dominantna tema. Novi njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD), čiji će glas biti važan u grupi od 27 ministara zdravstva iz zemalja članica EU, je početkom decembra jasno rekao. "Pandemija će trajati duže nego što smo mislili". Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je kao i Karl Lauterbach završila medicinu, rekla je da je sama pojava četvrtog talasa pandemije korone, kojeg EU ovih dana čvrsto drži pod kontrolom, dovoljno loša vijest. No, sljedeće iskušenje moglo bi doći u 2022. godini.

- pročitajte i ovo:  EU-samit: mlak odgovor na omikron i upozorenje Rusiji

Cijepiti, cijepiti, cijepiti

"Suočavamo se s novom prijetnjom - zvanom omikron", rekla je von der Leyen u Bruxellesu. EU mora poduzeti mjere protiv ove nove varijante i to intenziviranjem cijepljenja. "Naučnici nam već govore da cijepljenje i dopunska terapija nude najjaču zaštitu od COVID-a." Ako je potrebno, cjepiva bi se mogla prilagoditi mutacijama. EU je sklopila odgovarajuće ugovore s proizvođačima vakcina.

Evropska komisija je prošle godine u ime 27 država članica nabavila oko milijardu doza cjepiva za građane EU-a. Još 350 miliona izdvojeno je za međunarodnu kampanju cijepljenja Covax, koju je pokrenuo UN. U novoj godini EU će nastaviti s nabavkom cjepiva. Predsjednica Evropske komisije obećala je pomoć u otvaranju proizvodnih pogona - osobito u Africi – ali i dostavu većeg broja cjepiva. "Pojačat ćemo naše napore da podržimo Afriku, gdje su stope cijepljenja najniže na svijetu", obećala je Ursula von der Leyen na početku 2021. godine i dodala: "Cilj za 2022. je osigurati da do sredine godine 70 posto svjetske populacije bude potpuno cijepljeno."

 Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore, rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen

"Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore", rekla je Ursula von der Leyen, rezimirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za '22.

Kvote preniske u mnogim zemljama članicama

Centrala u Bruxellesu 2021. isprva je cjepiva nabavljala polako, što je nailazilo na žestoke kritike u zemljama članicama EU a potom sve lakše. Nakon talasa zaraze u proljeće, uslijedilo je relativno opušteno ljeto. Odmor na plaži, noćni život, otvorene škole i bezbrižnost – to je preovladavalo širom EU. Međutim, prosječna kvota cijepljenja od 66 posto odraslih, postignuta u EU, nije bila dovoljna da u jesen spriječi novi talas infekcija – i djelimice dovede do preopterećenje bolnica u nekim zemljama članicama.

Stope cijepljenosti u državama članicama vrlo su različite i kreću se od 26 posto u Bugarskoj do 82 posto na Malti. Države članice isključivo su odgovorne za kampanje cijepljenja i zaštitne mjere kao što su obvezno testiranje ili cijepljenje na poslu, u trgovinama, restoranima ili školama. EU je iz Bruxellesa samo posmatrala beznadežnu zbrku različitih mjera i pravila. Unutrašnje granice EU je bilo moguće zadržati otvorenim uz pomoć "Covid pasoša EU".

Obavezno cijepljenje u EU?

Austrija i Njemačka žele uvesti obavezno cijepljenje za sve. Grčka, Italija i druge zemlje osmislile su obavezne vakcine za određene profesionalne ili dobne skupine. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ukazala je da je rasprava o obaveznom cijepljenju "prikladna i neophodna". Ministri zdravstva EU-a će u 2022. godini što je prije moguće raspravljati o tome ima li zahtjev za obaveznim cijepljenjem na razini cijele EU smisla, jer se prirodno postavlja pitanje hoće li i može li primjerice Njemačka, sa svojim obaveznim cijepljenjem, u nekom trenutku dopustiti necijepljenim građanima iz drugih zemalja EU da uđu u zemlju. "Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore", rekla je von der Leyen, rezimirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za '22.

Mađarski premijer Viktor Orban (desno), poljski premijer Mateusz Morawiecki i lider italijanske stranke Lega Nord Matteo Salvini

Mađarski premijer Viktor Orban (desno), poljski premijer Mateusz Morawiecki i lider italijanske stranke Lega Nord Matteo Salvini

Izgradnja i vladavina prava

Privredni oporavak EU, koji je započeo 2021., mora se nastaviti i što je više moguće proširiti 2022. godine. U jednom trenutku, teško štrapacirani budžeti zemalja članica EU morat će se dovesti u red. Razvojni program EU, vrijedan 750 milijardi eura, iz kojeg se već isplaćuju prve tranše, pomaže oporavku. Od programa pomoći, koji je prvi put finansiran zajedničkim zaduživanjem, profitiraju uglavnom zemlje na jugu i istoku EU, prije svega Italija.

Poljska i Mađarska još ne dobivaju novac. Oni su predali svoje investicijske programe, ali Evropska komisija neće platiti dok se ne riješi spor oko vladavine prava u obje ove zemlje. Godina 2021. obilježena je žučnim sporovima oko pravnog sistema i sistema vrijednosti EU, koje su nacionalno-konzervativne vlade u Poljskoj i Mađarskoj odbacivale ili otvoreno dovodile u pitanje.

Centrifugalne sile mogle bi postati još veće 2022. godine. Sada, kada je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je vodila pomirujuću politiku, napustila europsku političku pozornicu, moglo bi doći do obračuna. Barem je tako najavio mađarski premijer Viktor Orban. "Jedno je sigurno. Era nejasnoća, prikrivanja i odugovlačenja završila je s odlaskom Angele Merkel. Sada se spremamo na otvorenu bitku ", rekao je Orban o promjeni vlasti u Berlinu.

Macron želi znati

2022. godine sve će oči biti uprte u Francusku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kandidira se ponovo za predsjednika u aprilu. Istovremeno će preuzeti predsjedavanje Vijećem Evropske unije. U predizbornoj kampanji protiv desničarske fronte, Macron želi pokazati da je promijenio Evropu kao što je obećao. On želi pretvoriti EU u strateškog i "suverenog" igrača prije svega na vanjskopolitičkom planu. Na "strateškom summitu" u proljeće 2022. on želi ubijediti preostalih  26 vlada, zemalja članica EU u vanjskopolitičke ciljeve vis-à-vis Kine, SAD-a, Rusije i ostatka svijeta.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kandidira se ponovo za predsjednika u aprilu. Istovremeno će preuzeti predsjedavanje Vijećem Evropske unije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kandidira se ponovo za predsjednika u aprilu. Istovremeno će preuzeti predsjedavanje Vijećem Evropske unije.

- pročitajte i ovo:  Zapostavljanje BiH sveti se EU i Zapadu

U tu svrhu, vanjska i odbrambena politika EU-a trebale bi - još jednom - biti međusobno povezanije. Macron se nada da će saveznika za svoje planove pronaći u novom njemačkom kancelaru Olafu Scholzu - nakon prilično neodlučne Angele Merkel. "Suverena" Evropa mogla bi se suočiti sa svojim prvim testom na početku 2022. godine. Ruski predsjednik navodno prijeti invazijom na Ukrajinu krajem januara. Kako bi na to trebala odgovoriti EU a kako NATO? Baltičke države i Poljska već dugo traže veću zaštitu - također i od strane Evropske unije.

Migracija: Drama koja tinja

Odnos prema migracijama, bijegu i pravu na azil predmet je stalnih rasprava u EU-u, ne samo kada se radi o granici s Bjelorusijom, već i na La Mancheu, Kanarskim ostrvima, u Italiji, Grčkoj i na Balkanskoj ruti . U 2021. ništa se nije promijenilo niti pokrenulo. Hoće li 2022. godina donijeti rješenje? Odbraniti se i izolovati ili primiti i rasporediti izbjglice i migrante? To su još uvijek ključna pitanja.

Tvrdolinijaši u oblasti migracija u međuvremenu mogu zamisliti EU bez prava na azil. Tako razmišlja Balazs Orban, zamjenik jednog mađarskog ministra. Sadašnji sistem nije u stanju zaustaviti ljude na granici, požalio se on. Amnesty International u međuvremenu optužuje EU da potkopava ljudska prava i prava na azil na svojim granicama i primorava  migrante na opasna putovanja.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu