1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Paket transparentnosti u izbornom procesu

Selma Boračić-Mršo
28. juli 2022

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt upotrebom bonskih ovlasti nametnuo je izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Schmidt je nametnuo tzv. tehničke izmjene čime se unapređuje integritet izbornog procesa.

https://p.dw.com/p/4Ekdq
Bosnien Herzegowina Christian Schmidt
Foto: Elman Omic/AA/picture alliance

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u srijedu (27.jula) da nema prvostepenih i drugostepenih građana u BiH i da u njoj žive tri konstitutivna naroda.

Promjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik tiču se integriteta izbornog procesa.

Tako se uvodi kazna do 15.000 eura, a Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske lise ukloni osoba koja je lično odgovorna za kršenja, a tu je i mogućnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

"Donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju i izbore. Ne dopuštam ratnohuškačku retoriku", rekao je Schmidt u svom obraćanju.

Visoki predstavnik između ostalog mijenja dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova Općinske izborne komisije. Izmjenama zakona, između ostalog, nositelju izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloupotreba javnih resursa.

Iako se danima u bh.medijima špekulisalo o izmjenama koje priprema Ured visokog predstavnika u BiH, visoki predstavnik nije nametnuo političke izmjene izbornog zakona koje se odnose na uvođenje 3-postotnog cenzusa u kantonima za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. 

Bosnien Herzegowina Christian Schmidt
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je da nema prvostepenih i drugostepenih građana u BiH i da u njoj žive tri konstitutivna narodaFoto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

"Očekujem rezultate. Donio sam paket transparentnosti. Druge stvari treba da razmatra predsjednik Michel. Važno je da se ispune obaveze sa sudskim presudama. Radit ćemo na tome da, osim nekih vrlo grubih komentara, postoji način da se o tome razmisli. Niko se ne smije plašiti da postoje ikakve namjere ili pokušaji da mu se uskrate prava", poručio je Schmidt.

Političke izmjene, kako je ranije najavljeno, stavljene su "na čekanje" šest sedmica, koliko je rok domaćim političarima da pokušaju postići unutrašnji dogovor oko spornih stavki.

"Ne smije biti diskriminacije, pozivam odgovorne političare da razgovaraju o tome. Mislim da je pred nama jedan veliki posao nakon izbora 2. oktobra. Doći će ljudi iz Evrope, pitat će gdje je napredak", dodao je Schmidt.

Reakcije na Schmidtovu odluku

Integritet i kredibilitet izbornog ciklusa u BiH je urušen, a još gore je što je izgubljeno povjerenje u izborne rezultate podsjeća Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" te bivši član Centralne izborne komisije.

Odluke visokog predstavnika ocjenjuje pozitivnim, ali kako je rekao za DW, sumnja da će se moći uraditi bitne promjene kojima bi se osigurali transparentniji izbori u naredna dva mjeseca. 

Bosnien und Herzegowina Sarajewo | Proteste gegen Christian Schmidt
Protesti u SarajevuFoto: Klix.ba

„Sigurno da treba uvesti nove tehnologije, da bi se spriječilo da jedan birač glasa više puta sa različitim linčim kartama, uvođenjem elektronske identifikacije birača to bi se onemogućilo. U ovoj fazi možda je dobro i da se vrši skeniranje glasačkih listića, ali skeptik sam da se za ovo kratko vrijeme može uvesti i da se automatski utvrđuju rezultati samih izbora“, smatra Šehić.

Izmjene pozitivnim smatra i politički analitičar Žarko Papić. On je za DW rekao kako su izmjene mogle biti i radikalnije.

„Schmidt je uradio jedino što je mogao da uradi, smatram da je vrijeme potpuno pogrešno, da je morao voditi računa da će dati vjetar u leđa nacionalnim strankama, ali on je uradio što je mogao“, smatra Papić.

Papić navodi kako su bh. političari pokazali potpunu političku nezrelost, te da se „u insituciju OHR-a kunu kada im odluke odgovaraju, a kada ne, onda prvo krenu medijsku hajku, a potom proteste“.

„State Department je jasno poručio kako će stati iza svake odluke OHR-a, a to znači da Amerikanci s pravom ocjenjuju da sada moraju braniti instituciju OHR-a, jer ih s jedne strane napada Milorad Dodik, sada su krenuli i ovi, tako je potpuno dovedeno u pitanje sve što je neko smatrao stabilnosti BiH, kao što je institucija OHR-a", objašnjava Papić.  

Hrvati razočarani, Bošnjaci pozdravljaju, a Srbi kritikuju

Propuštena je prilika za osiguranje demokratskog izbornog procesa, razmjere političke krize nakon izbora možemo samo naslućivati, stoji u saopćenju Hrvatskog narodnog sabora.

HNS izražava zabrinutost zbog podlijeganja Ureda visokoga predstavnika (OHR) nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku pozivima predstavnika bošnjačkih prvaka na nasilje.

„Nakon svih otvorenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije OHR-a ne mogu obavljati svoju osnovu dužnost u okruženju zasnovanom na militantnoj unitarističkoj logici i ratno nastrojenom okruženju", navodi se u saopštenju HNS-a.

Bosnien und Herzegowina Sarajewo | Proteste gegen Christian Schmidt
Foto: Klix.ba

Nekoliko političara iz vladajućih stranaka u entitetu Republika Srpska kritikovalo je visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt zbog nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stenandić ocijenio je kako je Schmidtova odluka dokaz da je BiH “banana država” i protektorat, te naglasio da je visoki predstavnik “podvio rep pred sarajevskom čaršijom”.

“Suštinski je riječ o kozmetičkim i izmjenama zakona koje neće garantovati nikakvu stabilnost ni formiranje buduće vlasti, ravnopravnost naroda i sve će se svesti na to da je Schmidt podvio rep pod sarajevsko čaršijom”, izjavio je Stevandić.

Potpredsjednik NSRS-a Milan Petković ocijenio je kako je Schmidt “neozbiljan diplomata” budući da su se “njegove pompezno najavljivane izmjene Izbornog zakona BiH (visoki predstavnik to nije najavljivao) svele na kozmetičke izmjene koje nije ni objavio i time doveo do još većeg razdora u BiH”.

Nešto ranije tokom dana lideri političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine razgovarali su s visokim predstavnikom Christianom Schmitom.

“Zadovoljan sam činjenicom da nećemo imati odluku visokog predstavnika koja će uvesti novu diskriminaciju i podjelu u BiH i za sada se zasniva samo na transparentnosti izbornog procesa ”, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine.

Za njega je problematično što na sastanku nisu bili lideri, kako kaže, ključnih političkih stranaka koje je optužio za aktuelnu situaciju, jer bi trebalo da budu tu kada se govori o ovim važnim pitanjima.

"Ono što je do sada urađeno baziralo se na Mostarskom sporazumu, koji za nas nije obavezujući jer nije postignut u institucijama Bosne i Hercegovine. Posljednji ustupak koji smo napravili u skladu s tim sporazumom je izglasavanje amandmana na Izborni zakon po pitanju Mostara, koji je također bio loš. Nećemo dalje praviti ustupke“, rekao je Nikšić.

Predstavnik Naše stranke Predrag Kojović rekao je i da će Visoki predstavnik pustiti lidere da se dogovore, sve dok smatra da ima smisla.

"Moje pitanje za njega je bilo da li će njegova odluka eventualno doći u kampanji ili još gore u trenutku kada se prebroje izborni rezultati“, rekao je Kojović novinarima u Sarajevu.

On smatra da Visoki predstavnik ima veoma dobre namjere prema BiH, te da je odluka da se pristupi tehničkom dijelu izmjena i da se političkim pregovorima da nova šansa u ovom trenutku veoma mudra.

Na sastanku nisu bili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Dragan Čović, ali su umjesto njih došli Alma Čolo iz SDA, Dženan Đonlagić iz DF-a i savjetnica Dragana Čovića.

Nakon što su prošle sedmice mediji otkrili dijelove nacrta izmjena, tome su se usprotivili brojni političari i građani u entitetu FBiH, a ni kompletna međunarodna zajednica nije oduševljena dokumentom. Čak su i neki članovi Bundestaga reagovali na Schmidtove planove izražavajući snažno neslaganje, kao i europarlamentarci.

No, iza Schmidta su otvoreno stale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija uz poruku da snažnu podržavaju sve njegove odluke.

Probosanske stranke u Federaciji BiH danima su pozivale Schmidta da ne nameće izmjene Izbornog zakona koje zadiru u entitetski ustav jer, tvrde, samo pravi novi problem u BiH i uvodi novu diskriminaciju u društvu. Ispred zgrade Ureda OHR-a u Sarajevu protestovali su građani, ali i političari iz FBiH.

Izmjene Izbornog zakona BiH stupit će na snagu osam dana od dana objave na stranici OHR-a ili dan nakon štampanja u Službenim novinama Bosne i Heregovine "šta god od toga bude prvo”, piše u odluci.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu