Paket pomoći EU: Solidarnost neophodna na obje strane | Evropa | DW | 10.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Paket pomoći EU: Solidarnost neophodna na obje strane

Donošenju paketa pomoći EU prethodilli su svađa, natezanje, pokušaji ucjene i fantazije o propasti EU. Sve to je nepotrebno i štetno, kaže u DW-komentaru Barbara Wesel.

Svi koji poznaju EU, znaju da se zemlje članice na kraju uvijek nekako nagode. Pod uslovom da svi budu zainteresirani za dogovor. A to je i sada, kada se radilo o paketu pomoći u vremenima korone, bio slučaj. Isprepletene evropske ekonomije ili će se ponovo zajednički uspraviti ili će hodati šepajući. Ovaj put je popratna muzika bila posebno dramatična –  ponovo se postavilopitanje sudbine i nestanka EU. Ali solidarnost, kako ju je definirao jug Evrope, ne može se nametnuti i može naštetiti sjeveru.

Nepotreban cirkus

Ovaj se put ministar finansija iz Nizozemske, Wopke Hoekstra, posebno istakao u popularnoj evropskoj disciplini "cirkus za gledaoce kod kuće". Prvo je iznosio principijelne stavove, a onda je otišao u detalje. Postoje dobri razlozi da njegova zemlja bude protiv takozvanih korona-obveznica. Ali želja  Nizozemaca da nametnu zahtjeve za reformama kojima bi uslovili sada usvojene kredite iz Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM) je u ovim okolnostima - drskost. Vjerovatno je Hoekstra želio da se među Nizozemcima profiliše kao tvrd pregovarač. Ali za tvrdoglavost nema mjesta u politici, a račun za takve predstave obično plaća EU.

S druge strane rova ​​bili su italijanski premijer Guiseppe Conte i Španac Pedro Sanchez, koji koriste  ovaj momenat i žele srušiti zid, koji je do sada onemogućavao dogovor o zajedničkom zaduživanju EU u cilju pomoći  posrnulim članicama, posebno Italiji i Španiji, posebno teško pogođenih koronavirusom. Pri tome je "solidarnost" ubistveni  argumenat,  kojim se front nevoljnih - posebno Njemačka - želi natjerati na popuštanje.

Ucjenjivanje nije način

Ovaj je pokušaj razumljiv, ali politički rezač zida koristi se na pogrešan način. Prijetiti slomom EU, ako se istog trena ne prikupe milijarde eura kao zajedničko zaduženje u cilju pomoći Italiji i Španiji je surovo i opasno. Time se zemlje sjevera dovode pred zid, kod njihovih birača bude se odbrambeni refleksi i u konačnici se ugrožava stabilnost i ekonomski jačih zemalja EU. Jer ovo više nije ubjeđivanje, već ucjenjivanje.

Osnivanje Fonda za obnovu, koji bi se finansirao sredstvima proisteklim iz zajedničkog zaduživanja i koji bi bio poput gotovo nekontroliranog vrela novca, itekako je opasan instrument. Takav jedan poduhvat mora se pažljivo razmotriti i osmisliti. Ko treba kontrolisati u šta će se utrošiti ta sredstva? Ko će se pobrinuti za povrat dugova? I može li EU spriječiti da, ukoliko bi neko poput  Matea Salvinija došao na vlast, takav jedan italijanski premijer novac iskoristi kako bi finansirao svoj populizam?

Barbara Wesel

Barbara Wesel

Kada bi jednom uslijedilo zajedničko zaduženje, to više nikada ne bi stalo. Tada bi sjever Evrope  stalno morao financirati jug – i najkasnije tada bi EU propala.

Novac nije dovoljan

Sada treba mobilizirati preko 500 milijardi eura u vidu mješavine zajmova i garancija, dati jeftine kredite malim i srednjim preduzećima, zaposlenima u cijeloj EU omogućiti isplatu sredstava za skraćeni rad i konačno omogućiti državama pristup do 240 milijardi eura iz ESM-a. Sjedinjene Države su odobrile više od dva biliona dolara (2.000 milijardi dolara) u svom prvom pokušaju da ekonomiju postave na noge. Njima je lakše da to urade, jer mogu sami štampati svoj novac. Poređenje sa SAD-om međutim pokazuje da iznos pomoći koji je EU dogovorila, neće biti dovoljan.

Solidarnost s obje strane

Ekonomisti predviđaju duboku recesiju nakon popuštanja pandemije i klade se koliko će koje zemlje biti u crvenom. Jasno je da su potrebne ogromne svote novca i da najoštećenije  zemlje trebaju najviše pomoći - što zapravo zahtijeva solidarnost. Kako će se taj novac skupiti i kako će se sve finansirati, u kojem periodu i pod kojim uslovima - o tome će se morati razgovarati narednih sedmica.

Bogatije zemlje zbog vlastitog interesa neće odbiti osnivanje Fonda za obnovu i oporavak od posljedica korone. Ali dogovor mora uslijediti dobrovoljno i bez prijetnji, stoga bi Italija i Španija trebale pristupiti verbalnom razoružanju. Jer, pritisnuti okidač pištolja na grudi partnera i reći: "Sad budite konačno solidarni!" prijeti slomu EU podjednako kao i mogući manjak solidarnosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android