Paket mjera Vlade Srbije: populizam ili dobar potez? | Politika | DW | 01.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Paket mjera Vlade Srbije: populizam ili dobar potez?

Srbija je pripremila paket ekonomske pomoći privredi zbog pandemije korona-virusa od 5,1 milijarde evra. Fokus čitave pomoći, kako je istakao ministar finansija Siniša Mali, jeste na mikro, malim i srednjim preduzećima.

Program je praktično podijeljen u četiri tačke i odnosi se na odlaganje poreskih obaveza, direktna davanja preduzećima, mjere za očuvanje likvidnosti i direktnu pomoć svakom punoljetnom građaninu Srbije sa 100 evra nakon završetka vanrednog stanja. Poreske obaveze će se kasnije plaćati na rate, najranije od početka 2021 godine.

Druga mjera je direktna pomoć preduzetnicima gdje će država svakom zaposlenom isplatiti minimalni lični dohodak za tri mjeseca, ukupno oko 750 evra po radniku, i to je mjera kojom će biti pokriveno oko 900.000 ljudi. Pravo na tu pomoć neće imati firme koje su otpustile više od deset odsto radne snage. Plate u javnom sektoru i penzije se neće smanjivati.

Ministar finansija kaže da će se sredstva obezbijediti iz budžetskih rezervi i na tržištu kapitala.

Populistički paket

Ekonomista Danilo Šuković smatra da je „riječ o jednom populističkom paketu mjera koji za cilj ima da vlast učvrsti svoju poziciju sa našim parama“. Šuković za DW kaže „kako će tu biti dosta neracionalnog rasipanja para. Ne kažem da ne bi trebalo preduzimati neke mjere, ali mislim da je sad ova globalna kriza iskorišćena da se donese jedan paket koji bi vlast trebalo da zabetonira tu gdje jeste“.

Urednica magazina „Biznis“ Radojka Nikolić ističe za DW kako bi tek trebalo da se definiše najavljeni paket mjera i navodi da „tu prije svega nema nekih mjera oprosta duga, jer se poreske obaveze samo odlažu za sljedeću godinu. Pitanje je kakva će situacija biti sljedeće godine i zato mislim da je bilo bolje da se ovo vrijeme iskoristilo za smanjenje poreskih obaveza a ne odlaganje. Mi već dugo vremena imamo zahtjev privrede da im se smanje poreske obaveze kao i razni doprinosi“. 

Kada je riječ o direktnoj isplati minimalaca zaposlenima, njima će to biti direktno isplaćeno „ali poslodavcu ostaju obaveze i na minimalnu zaradu. To će svakako biti manje nego obaveze za punu platu, ali o tome niko ne govori šta će biti sa smanjenim porezima i doprinosima i na minimalnu zaradu, i u tom smislu je čitava ta mjera nedefinisana“, napominje Radojka Nikolić.

Sto evra svakome – rasipanje para

Linearnu raspodjelu 100 evra svakom punoljetnom građaninu Srbije naši sagovornici vide kao teško objašnjivu. Procjene se da će u tu svrhu biti potrošeno negdje preko 500 miliona evra. Danilo Šuković ističe da „nije svrha da svi dobiju isto, već je svrha da se zaštite oni koji su najugroženiji i oni sa niskim primanjima. Zašto biste vi sada davali nekom milioneru 100 evra? Ali stoga je i ovo urađeno zbog pozicije vlasti u budućnosti“.

Radojka Nikolić takođe ocjenjuje da će to izazvati dodatne simpatije određenog dijela biračkog tijela. „Tu je trebalo ciljano ići ako se željelo da se pomogne, jer će to nešto značiti najugroženijim ljudima. Zašto davati taj iznos nekome ko ima više hiljada evra platu, a takvih građana ima i kod nas. Pri tome je to veliko opterećenje za budžet. Stalno pri tome pričamo o socijalnim kartama, koje nikako da se naprave, ali one ipak imaju neku socijalnu sliku: ko prima socijalnu pomoć, ili neka nadoknade, i trebalo bi tim ljudima pomoći“, navodi urednica „Biznis magazina“.

Dug se mora vratiti

Iznos kompletnog paketa se procjenjuje na preko pet milijardi evra i Danilo Šuković tu ističe da će „najveći dio tog novca biti garancije za kredite koje će neko morati da vrati. Neki dio sredstava će biti nepovratan. Zaduživanje neće biti problem, ali kada se zadužujete zbog ovoga to znači da neće biti sredstava za neke druge stvari, recimo za investicije. Manje će biti novca za puteve, prosvjetu, zdravstvo, ili neke druge infrastrukturne projekte, a to će se kasnije negativno odraziti na razvoj“, ocjenjuje Šuković.

Dobre mjere za likvidnost

Kao najpozitivniji dio ovog paketa mjera Radojka Nikolić vidi mjere za poboljšanje likvidnosti privrednih subjekata u vrijeme ekonomske krize. „Ti povoljni krediti za likvidnost i garancije koje će se davati za uzimanje kredita su dobar potez. Naravno, ne bi trebalo zaboraviti da sve što se uzme moraće i da se vrati. To je nešto što bi trebalo da iskoriste svi koji mogu da se razvijaju. Ali, tu postoji jedna važna karika a to je da su takva preduzeća zavisna od izvoza i evropskih ekonomija. Ako i tamo bude kriza i vi odatle nemate narudžbine onda ne vrijedi ni to pretjerano investiranje“, zaključuje Radojka Nikolić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android