Pad aviona kod Teherana: Više pitanja nego odgovora

Izvjesno je samo da je u srijedu nadomak teheranskog aerodroma „Imam Homeini" pao avion Boing 787 ukrajinske aviokompanije, nedugo pošto je poletio ka Kijevu. Stradalo je svih 176 putnika i članova posade.

To se desilo usred iranskih raketnih napada na američke vojne baze u susjednom Iraku u znak odmazde jer su Amerikanci usmrtili vodećeg iranskog generala Kasima Sulejmanija.

Greškom oboren?

Kanadski premijer Džastin Trido rekao je da sve informacije kanadskih i partnerskih obavještajnih službi ukazuju da je „avion oboren jednom iranskom raketom zemlja-vazduh". Trido je dodao da se to vjerovatno dogodilo greškom. Među putnicima su stradala 63 kanadska državljana. Čak 138 putnika je planiralo da u Kijevu presjedne na vezani let za Toronto.

Prethodno je više američkih medija prenijelo da su američke službe neposredno pred pad aviona registrovale radarske signale kao i da su američki sateliti zabilježili lansiranje dvije rakete zemlja-vazduh. Predsjednik Donald Tramp je nastupio uvijeno, tvrdeći da je u pitanju „tragični“ događaj i da je „neko možda počinio grešku“. 

Njemački tabloid Bild prenio je fotografije koje su se pojavile na društvenim mrežama, a navodno pokazuju ostatke projektila kojim je oboren avion.

Šta kažu u Teheranu?

„Za nas je očigledno, i sa sigurnošću možemo reći, da nikakav projektil nije pogodio avion“, kategorički je u petak rekao Ali Abedzadeh, šef iranske vazduhoplovne agencije. On je pozvao SAD i Kanadu da objave podatke na osnovu kojih zaključuju da je avion oboren raketom. Iran je pozvao ukrajinsku stranu, kao i stručnjake američke kompanije Boing da učestvuju u zvaničnoj istrazi.

Pozivi na utvrđivanje istine

Zvaničnici više zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Rusiju, pozvali su da se ne žuri sa zaključcima prije nego što se slučaj detaljno istraži. „Neophodno je otkriti istinu", rekao je francuski šef diplomatije Žan-Iv Ledren nudeći pomoć francuskih stručnjaka. Ruski poslanik Vladimir Džabarov je rekao da treba biti pažljiv sa zaključcima. „Iranci su pozvali Ukrajinu da učestvuje u istrazi. Zašto bi to činili ako znaju da su oborili avion?“

Šta sada?

Iranski stručnjaci su pronašli obje crne kutije iz aviona za koje se tvrdi da su oštećene, ali da je iz njih ipak moguće izvući podatke. U Teheranu su najavili da će, ako treba, potražiti pomoć stručnjaka iz Francuske, Kanade i Rusije. Najavljeno je da bi rad na crnim kutijama mogao da potraje oko mjesec dana, a kompletna istraga i do godinu dana. 

„Naravno, uvijek postoji potreba javnosti da odmah zna uzroke pada, ali ispitivanje uzroka avionskih nesreća je mukotrpno sastavljanje slagalice i ne može se uraditi za nekoliko sati. Ponekad traje danima, mjesecima, nekada godinama ili decenijama, a nekada se uzrok nikada ne dokaže“, rekao je za DW njemački stručnjak za avio-saobraćaj Tim Van Beveren. 

Da li je bezbjedno letjeti u Iran?

Jedan avion njemačke Lufthanze se poslije sat vremena leta ka Teheranu vratio u Frankfurt, odakle je poletio. Kompanija je navela da je razlog „promijenjena procjena bezbjednosnog stanja za vazdušni prostor oko aerodroma u Teheranu“. Još od srijede su američke vazduhoplovne vlasti zabranile svojim aviokompanijama da saobraćaju iznad Irana, Iraka i dijelova Persijskog zaliva.

Nastavak obračuna

Podaci o mogućem obaranju aviona ponovo su rasplamsali tenzije. Prethodno se vjerovalo da je region na putu smirivanja nakon što je Teheran nekoliko ispaljenih raketa na ciljeve u Iraku proglasio svojom „osvetom". U napadima nije bilo žrtava. Vašington i Teheran su poslali signale da su spremni za razgovore.

Tramp je ipak najavio pooštrene sankcije protiv Irana i ponovo branio odluku da SAD usmrte generala Kasema Sulejmanija. „Uhvatili smo totalno čudovište i ubili ga, a to je trebalo odavno da se desi."

Atomski sporazum je mrtav?

Iran je ovih dana ponovo priprijetio nastavkom nuklearnog programa. To je još jedan korak ka sahranivanju takozvanog Atomskog sporazuma koji je potpisan 2015. sa zapadnim silama, Rusijom i Kinom. SAD su pod Trampom jednostrano napustile sporazum iako su međunarodni kontrolori ocijenili da se Iran drži svih odredbi i ne radi na obogaćivanju uranijuma to jest razvoju nuklearne bombe.

„Iran ne samo da planira atomsku bombu. Oni razvijaju i projektile koji mogu da nose te bombe“, upozorio je Julijan Hart, njemački Demohrišćanin zadužen za spoljnu politiku. On je za DW dodao da zato nema drugog rješenja osim daljih razgovora sa Iranom.

nr (dw, dpa, afp, rtr)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android