„Otvoreni Balkan“ – inicijativa s premalo plodova? | Politika | DW | 05.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

„Otvoreni Balkan“ – inicijativa s premalo plodova?

Inicijativa „Otvoreni Balkan“ je donijela neke pozitivne pomake, ali značajnijih ekonomskih rezultata nema. Regija i dalje oklijeva s priključenjem, a ni u EU-u nema velike podrške, ocjenjuju analitičari iz Beograda.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je premijera Albanije Edija Ramu i zamjenika premijera Sjeverne Makedonije Nikolu Dimitrova. Susret u Palati Srbije u Beogradu održava se u okviru inicijative za suradnju pod nazivom „Otvoreni Balkan" (Open Balkan), za koji Vučić poručuje da je „povijesna odluka".

„Drago mi je zbog ovolikog zanimanja i gospodarstvenika, ali i medija za inicijativu 'Open Balkan'. To potvrđuje da je naša odluka da surađujemo u okviru ove inicijative bila ispravna", naglasio je predsjednik Srbije.

Vučić, Rama i Dimitrov najprije su razgovarali s predstavnicima kompanija iz Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, a nakon toga uslijedio je sastanak trojice državnika s predstavnicima nevladine organizacije Atlantski savjet.

Frustracije i nova obećanja

Predsjednik Srbije je nakon susreta izjavio da su „svi privrednici s kojima smo razgovarali 100 posto za ovu inicijativu, ali da je frustrirajuće da se ono što je dogovoreno ne provodi u praksi, i da će to biti fokus u idućem razdoblju – gdje smo to zatajili na terenu. Zato će biti formiran i takozvano implementacijsko vijeće, koje će se baviti time".

Upitan kako će privući Kosovo u tu inicijativu, Vučić je rekao da će o tome s Kosovom razgovarati u Bruxellesu, a da su vrata, što se tiče ostalih zemalja, otvorena i da se zbog toga ne želi nikome pravda, odnosno da je to čista inicijativa koja je tu zbog dobrobiti građana. 

Serbien Balkan Gipfel in Belgrad l Präsident Vucic, Premierminister Rama, Premierminister Dimitrov

Vučić (u sredini), Rama (l) i Dimitrov (d) najprije su razgovarali s predstavnicima kompanija iz Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije

Albanski premijer Edi Rama ponovio je da je fokus na ljudima i da je cilj inicijative – utjecaj na ekonomije zemalja regije. Privrednici su, kaže, tražili da se ono što se politički dogovori - i provodi na granicama zemalja koje sudjeluju u „Otvorenom Balkanu”.

Rama je naveo i da postoji zajednički stav o Europskoj uniji, koja bi se, kako kaže, morala više približiti regiji, kao i da „Otvoreni Balkan" nije zamjena za europske integracije. Rama je iznio podatke o povećanom broju turista iz Srbije i Sjeverne Makedonije u Albaniji – srpskih turista je 63 posto više, a iz Sjeverne Makedonije 22 posto, dodao je.

Otvorena vrata za regiju

Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov istaknuo je da je regionalna suradnja mudar i europski izbor. „Iako u Makedoniji imamo složenu političku situaciju, ne možemo ne biti ovdje, i moja nazočnost govori koliki značaj dajemo ovoj inicijativi."

Dimitrov je također upozorio na probleme s kojima se suočavaju privrednici i dodao da se politička volja mora pretočiti u zakonska rješenja. Nikola Dimitrov procjenjuje da će na sastanku u Tirani u prosincu biti proglašene „mnoge pobjede” i da će to biti poticaj i ostalim zemljama regije da se priključe inicijativi.

Upitan o tome da li bi promjena vlasti u Makedoniji mogla značiti izlazak iz ove inicijative, Dimitrov kaže da građani žele ići naprijed, a to podrazumijeva i dobrosusjedske odnose. „Ako dođe do promjene vlasti i oni će željeti krenuti naprijed, a to opet znači dobru suradnju sa susjedima, tako da tu ne vidim neku veliku opasnost". Dimitrov je u tom smislu dodao, osvrćući se na aktualnu političku situaciju u Makedoniji, „kako se i na tom primjeru vidi što se dogodi kada EU ne ispuni svoja obećanja, jer tada građani počinju u to gubiti vjeru".

Još jedan spisak lijepih želja?

Ako bi se pokušala napraviti nekakva rekapitulacija pozitivnih pomaka koje je napravila inicijativa „Otvoreni Balkan" onda bi se to prije svega odnosilo na otvaranje dijaloga između pojedinih zemalja koji prije toga gotovo da i nije postojao, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove iz Beograda.

„Aleksandar Vučić i Edi Rama uspostavili su neke odnose koji prije toga nisu postojali i uvjeren sam da su ti odnosi smanjili tenzije između Beograda i Prištine. Iako su Vučić i Rama imali nesuglasice upravo oko Kosova, to ih ipak nije spriječilo da se redovito sastaju i razgovaraju", ističe Beširi.

Problem s ovom inicijativom, dodaje sugovornik DW-a, nastaje kada se pokuša analizirati gdje su konkretni plodovi inicijative. „Ako je Srpska napredna stranka (SNS) već deset godina na vlasti, mi bismo već morali vidjeti neke značajno vidljive pomake i intenziviranu ekonomsku suradnju, ali toga nema. Činjenica i da ste promijenili ime od 'Mini Šengena' do 'Otvorenog Balkana' nam govori da to možda i nije baš najbolje osmišljeno, a čini se i da nema neke velike podrške unutar Europske unije za takvu inicijativu", smatra Beširi. 

Serbien Wahl 2020 | Aleksandar Vucic, Präsident

Aleksandar Vučić kaže da je Otvoreni Balkan povijesna odluka

Direktor Instituta za europske poslove „Otvoreni Balkan" vidi kao „još jedan spisak lijepih želja i dobrih namjera koje smo već imali na Zapadnom Balkanu, ali to jednostavno nije dovoljno". Beširi u tom kontekstu smatra da se „u ovu inicijativu ulaže previše medijske i svake druge energije, koja bi se umjesto toga mogla iskoristiti za stvarne reforme i provođenje zakona unutar Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a koje bi doista otvorile put ovim zemljama ka članstvu u Europskoj uniji."

Zašto oklijeva ostatak regije?

Kada je riječ o oklijevanju ostalih zemalja regije da se priključe toj inicijativi, Beširi primjećuje da „ni promjena vlasti u Crnoj Gori nije dovela do toga da se ona priključi toj inicijativi. Način kako se Srbija odnosi prema Crnoj Gori, a dijelom i prema Bosni i Hercegovini, te zemlje sprječava da budu dio nečega gdje se Srbija vidi kao nekakav rukovoditelj te inicijative. Problem je, dakle, odnos Srbije prema državnom suverenitetu Crne Gore, a što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da problem leži u tome da se Srbija ne suočava sa svojom ratnom prošlošću."

Beširi smatra da je „'Otvoreni Balkan' podignut na previsoku državničku i medijsku razinu, i da se kao takav može promatrati i kao propagandna inicijativa. Ako se zaista htjelo nešto ozbiljnije uraditi po pitanju granica, carina, slobodnog kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga, time bi se mogla bavi odgovarajuća ministarstva i stručne agencije. Ako se to stalno drži na ovoj visokoj razini, onda se to doista može vidjeti kao politička propaganda kako ste vi glavni u regiji", zaključuje Naim Leo Beširi.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu