Otkud sad ta njemačka velikodušnost? | Evropa | DW | 17.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Otkud sad ta njemačka velikodušnost?

Dok se u finansijskoj krizi Njemačka izborila za žestoke mjere štednje u cijeloj Evropi, danas se zalaže za pomoć partnerskim zemljama u EU koje je korona teško pogodila. Otkud sad odjednom tolika velikodušnost?

Prije samo deset godina ste u grčkim novinama mogli da vidite karikature Angele Merkel u nacističkoj uniformi. Na vrhuncu finansijske krize Nijemci su važili za goniče, koji su prezadužene zemlje južne Evrope podučavali nemilosrdnoj budžetskoj disciplini. S druge strane za štedljive sjevernjake, Njemačka je bila spasonosno sidro stabilnosti, koje će sačuvati Evropu od beskonačnog zaduživanja.

Pročitajte još i: Paket pomoći EU: Solidarnost neophodna na obje strane

Danas, istoj onoj njemačkoj kancelarki, koju su tada gledali kao štedljivu Švabicu, fondovi za obnovu nakon korone ne mogu biti dovoljno veliki. Paket pomoći mora da bude „masivan", rekla je u utorak njemačka kancelarka u razgovoru sa italijanskim premijerom Đuzepeom Kontijem. Italija bi od ove pomoći mogla najviše da profitira. Ministar finansija, Olaf Šolc (SPD) želi da Evropa, s obzirom na ekonomske posljedice, pošalje „jake signale", takođe i u pogledu finansijskih tržišta.

Pročitajte još i: Njemačka profitira od grčke krize

U petak i subotu, na prvom Samitu EU od marta, na kojem se šefovi država i vlada sastaju lično, biće riječi o fondu teškom 750 milijardi evra. Evropska komisija je predložila da od te sume 500 milijardi evra budu dato na ime bespovratne pomoći državama koje je korona posebno pogodila, a ostatak kao krediti. 500 milijardi evra kao poklon je ideja koju su u maju plasirali Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Angela Merkel

Merkel: Paket pomoći mora da bude "masivan"

Korona je promijenila sve

Odakle dolazi ova promjena mišljenja?! „Zbog neobične prirode ove krize, biramo i neobičan put." Tako je njemačka kancelarka objasnila ovu novu velikodušnost. Političar CDU, Andreas Jung kazao je za DW: „Korona pogađa sve zemlje u Evropi, a neke posebno jako. U takvoj jednoj vanrednoj situaciji potrebna je pomoć partnera. A to je i u našem sopstvenom interesu: jaka Njemačka i jaka Evropa pripadaju jedna drugoj."

Baš za CDU Angele Merkel, partiju koja je orijentisana na stabilnost, ovo je bio krupan zalogaj. Čak se i šef Poslaničkog kluba Unije CDU/CSU, Ralf Brinkhaus složio kada je u maju Merkel predstavila njemačko-francuski prijedlog. „Sve to je već skok za našu frakciju."

Pročitajt3e još i:Njemačke milijarde i pitanje: koliko dugo može ovako?

Ali, čak ni šef njemačkih liberala (FDP), Kristijan Lindner u osnovi nije protiv fonda. Njegova partija je tokom finansijske krize bila koaliciona partnerka CDU i još više se nego CDU zalagala za zaustavljanje zaduživanja i trošenja novca.

Samo je AfD suštinski protiv

Jedina partija koja kritikuje je Alternativa za Njemačku (AfD). Šefica Poslaničkog kluba te partije, Alis Vajdl na to gleda kao na pucanje brane. To će biti „ogroman balast" za njemačke poreske obveznike, smatra Vajdl, a o evropskoj solidarnosti ni da čuje. „Mi u ovoj situaciji nemamo milijarde na poklon, jer moramo sami sebi da pomognemo", kazala je ona u Bundestagu.

Osim AfD, ne čuje se više kritičkih glasova. Premijer Bavarske, Markus Zeder (CSU), kojeg bi polovina Nijemaca rado vidjela kao kandidata Unije za kancelara, već je stao iza ovih planova. On je rekao da zemlje unutar Unije ne bi trebalo posmatrati kao dužnike i povjerioce, već više kao partnere.

Alis Vajdl u Bundestagu

Alis Vajdl (AfD) ne želi ni da čuje za evropsku solidarnost

I Norbert Valter-Borjans, jedan od dvoje predsjedavajućih SPD, izjavio je prošlog mjeseca da od kompletnog njemačkog predsjedavanja u narednih pola godine očekuje da se krene u novom pravcu. „Mi nemamo više ulogu kao prije 13 godina, kada smo u krizi bili vaspitači Evrope, sada bismo morali da se poštujemo kao partneri." A tu spada i snažan finansijski angažman Njemačke, rekao je.

Mnoge je iznenadilo da su ovi njemački „vaspitači" sada spremni da izdvoje 500 milijardi evra zemljama pogođenim korona-krizom. Merkel na tom insistira uprkos „štedljivoj četvorci" - Holandiji, Austriji, Švedskoj i Danskoj, jer bi krediti još više povećali zaduženost, kao na primjer zaduženost Italije i udavili njenu ekonomiju.

Strah od rasipanja

Holadnski premijer, Mark Rute više ne razumije njemački svijet. On i drugi premijeri „štedljive četvorke" strahuju od rasipanja. Andreas Jung iz CDU kaže: „Bez podsticaja se ne može. Jer, ionako prezaduženim zemljama ponuda kredita je isto kao da ste im dali kamenje umjesto hljeba."

Možda je nekima u CDU takva reputacija Njemačke postala neobična. Šef Poslaničkog kluba Brinkhaus je u jednom intervjuu dan uoči samita zahtijevao da se donirana sredstva povežu sa reformama u tim zemljama.

Pročitajte još i: Pucanje bilionskog balona?

To bi možda moglo da na Samitu malo umiri pomenutu „štedljivu četvorku" i dovede do kompromisa. Pojedini političari su već pominjali i oblasti koje bi se mogle unaprijediti, poput zaštite čovjekove sredine i klime i digitalizacija. Moguće je takođe da se suma od 500 milijardi umanji ili da se napravi neka drugačija mješavina kredita i donacija.

Ali, to neće promijeniti novu veliku velikodušnost Angele Merkel. Ona je početkom mjeseca, kada je Njemačka preuzela predsjedavanje Uniji, pred Evropskim parlamentom izjavila: „Koja druga poruka je prikladnija od ove da je ova Evropa sposobna za velike stvari, ako se držimo zajedno". Andreas Jung je na pitanje, šta je je u igri, odgovorio isto tako kratko: „Evropa. Ideja, vrijednosti, privreda."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android