Otkazi, kriza, recesija,... ali Njemačka se još uvijek dobro drži

Radnici koji su u Njemačkoj proteklih mjeseci dobili otkaz uglavnom su iz trgovinske branše. Najveći njemački lanac drogerija Schlecker je proglasio stečaj i 25.000 radnika je ostalo bez posla. Lanac robnih kuća Karstadt planira otpustiti 2.000 radnika, preduzeće za katalošku prodaju Neckermann.de 1.400, a trgovinski koncern Metro 900 radnika.

Odluka njemačke vlade o odustajanju od atomske energije također ostavlja trag. Njemački energetski koncerni RWE i E.on planiraju otpustiti 16.000 radnika.

Izazovi za tržište rada

Da li je to početak kraja “njemačkog čuda na tržištu rada”? Eksperti za tržište rada poput Hansa-Petera Klösa iz Instituta za njemačku privredu u Kelnu kažu: „Mislimo da njemačko tržište, kao i ranije, stoji na dobrim osnovama i da će odoliti ovim izazovima. Ne smijemo zaboraviti demografski razvoj u Njemačkoj i smanjenje ponude radnih mjesta. Osim toga, u pojedinim branšama imamo nedostatak radne snage. Također, imamo i asimetrično posmatranje stanja na stvari. Pažljivo pratimo kada neko veliko preduzeće predoči planove o ukidanju radnih mjesta, a ne obraćamo pažnju na manje informacije o ukidanju radnih mjesta u cjelokupnoj njemačkoj privredi”.

Sličnog mišljenja je i Alexander Herzog-Stein, ekspert u sindikatu koji je blizak fondaciji Hans Böckler. „Masovno otpuštanje radnika, kao što je bio slučaj sa Schleckerom, zahvaljujući opširnom medijskom izvještavanju, djeluje veoma dramatično. Međutim, to ne oslikava stanje na ukupnom tržištu rada”, kaže Herzog-Stein.

"Ne oslikava jer je razvoj na tržištu rada u toku jedne godine veoma dinamičan. U toku godine milioni ljudi mijenjaju ili gube radna mjesta. Skoro isto toliko ljudi pronađe novi posao. Moramo to ovako posmatrati: sedam miliona ljudi godišnje izgubi, ali i ponovo pronađe novi posao”, dodaje Herzog-Stein.

Visoka dinamika

U Njemačkoj trenutno ima 29 miliona radnika za koje se plaća socijalno osiguranje. To osiguranje se za skoro četvrtinu od ovog broja godišnje okonča. Međutim, isto toliko se registruje radnika za koje se plaća socijalno osiguranje. Gubitak nekoliko desetina hiljada radnih mjesta, statistički posmatrano, i nije tako tragično i značajno.

Eksperti nisu zabrinuti zbog pojedinih slučajeva u trgovinskoj branši ili u energetskim preduzećima. „Puno veći problem su posljedice dužničke krize i briga o mogućem raspadu eurozone“, kaže Alexander Herzog-Stein: „Već smo vidjeli da se prilikom izvještavanja uglavnom ne obraća pažnja na to da je u posljednjih nekoliko mjeseci u blagom porastu broj osoba koje su dobile posao, a bile su na birou za zapošljavanje”.

Promjena trenda je isključena

Herzog-Stein smatra da bi u naredne dvije godine najvjerovatnije moglo doći do promjene trenda na njemačkom tržištu rada. On kaže da bi zbog krize izazvane mjerama štednje, barem u Evropi, moglo doći do slabljenja trenda od kojeg Njemačka ne može pobjeći.

Hans-Peter Klös, međutim, ne dijeli ovakvo mišljenje: „Stanje na svjetskoj privrednoj sceni se ne smije zanemariti. Ono će sigurno u dogledno vrijeme uticati i na njemačko tržište rada. Međutim, to ne bi trebalo uticati na promjenu trenda na tržištu rada”.

Broj nezaposlenih u Njemačkoj se uglavnom smanjuje, što nije slučaj kod njemačkih evropskih partnera kod kojih je broj nezaposlenih u stalnom porastu.

Autori: Klaus Ulrich / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović