Otišao je Halid Bešlić, glas koji je spajao Balkan

Legendarni pjevač, izvođač narodne muzike Halid Bešlić, jedan od velikana regionalne muzičke scene, preminuo je u utorak (7. oktobra) u Sarajevu u 72. godini. Vijest o odlasku umjetnika čiji je glas više od četiri decenije pratio generacije u trenucima radosti i tuge, potresla je čitavu regiju – od Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske i Srbije, do dijaspore.

Halid Bešlić rođen je 20. novembra 1953. godine u Knežini kod Sokoca. Postao je, kako prenose regionalni mediji, univerzalni „glas naroda", a njegova interpretacija ljubavi, bola, nostalgije i meraka pretvarala je stihove u čistu, razumljivu emociju, čak i za one koji nisu bili redovni slušaoci narodne muzike.

Karijeru je počeo graditi krajem 70-ih godina, nastupajući u klubovima širom Jugoslavije. Popularnost je stekao početkom 80-ih, kada su se hitovi poput „Neću, neću dijamante“, „Eh, kad bi ti rekla mi volim te" i „Mostovi tuge" počeli emitirati na radio stanicama, postavljajući temelje za jednu od najplodnijih karijera u regionalnoj muzici.

„Poljem se širi miris ljiljana“, „Vraćam se majci u Bosnu“...

Tokom decenija, Bešlić je izdao više od deset studijskih albuma, prodao stotine hiljada nosača zvuka i održao nebrojene koncerte, posebno se ističući svojim jedinstvenim, snažnim glasom. Njegovi zlatni hitovi iz tog perioda, kao što su „Snijegovi hladni dolaze", „I zanesen tom ljepotom", „Poljem se širi miris ljiljana“ i „Vraćam se majci u Bosnu“, postali su neizostavni dio muzičke baštine.

Ono što je Halida Bešlića trajno upisalo u kolektivnu svijest regije jeste njegova sposobnost da pjesmom spaja ljude i briše granice, i u tome su saglasni mnogi koji su se oglasili nakon tužne vijesti. Halidov doprinos prevazilazio je muzičku scenu. Potvrđuju to i mediji širom bivše Jugoslavije, dok BHRT, HRT i RTS naglašavaju kako su Halidove pjesme „spajale ljude".

I tokom najtežih vremena devedesetih, Bešlić je ostao u Sarajevu i nastavio pjevati, postajući simbol izdržljivosti, nade i bosanskog prkosa. Na prijelazu milenija, Halid dostiže komercijalni i emotivni vrhunac s pjesmama koje danas predstavljaju evergrine za sve generacije, od čega su najupečatljivije: „Miljacka" – pjesma koja je postala svojevrsna himna Sarajeva i regionalni fenomen, „Prvi poljubac" – balada koja je obilježila bezbroj sentimentalnih trenutaka, te „Čardak“ i „Dvadesete".

Tuga ujedinila region

Nakon teške saobraćajne nesreće 2009. godine, Halid se uz nevjerovatnu snagu volje vratio na scenu, što je dodatno učvrstilo njegov status borca i umjetnika jakog duha. Njegov povratak obilježio je album „Romanija", sa istoimenom pjesmom, dok je njegova posljednja snimljena pjesma, „Sejda", bila emotivna posveta supruzi, koju je uvijek nazivao najvećom podrškom.

Reakcije na smrt Halida Bešlića govore same za sebe – tuga je ujedinila političare, kolege umjetnike, sportiste i obične ljude širom regije. Društvene mreže preplavljene su porukama saučešća, što je, kako navodi HRT, pokazatelj koliku je prazninu Halid ostavio. 

Pop zvijezda Zdravko Čolić oglasio se na Instagramu: „Halide, već nedostaješ. Naša nezaboravna druženja, putovanja... Ostaju tvoje pjesme kao lijek za dušu.“ Dino Merlin, s kojim je Halid nedavno snimio pjesmu „Godino vrela", opisao je Halida kao „velikog i neponovljivog" i „toplu dušu bosansku“.

Halidova želja: „Kad odem, volio bih da me pamte kao dobrog čovjeka“

Osim po muzici, Halid Bešlić će ostati upamćen po svojoj skromnosti i dobročinstvu, što je osobina koju mediji posebno ističu. Nije bio opterećen slavom. Javno je govorio o tome kako mu je važnije pomoći drugima nego voziti skupe automobile. 

Njegova izjava: „Kad odem, volio bih da me pamte kao dobrog čovjeka, a ne samo kao dobrog pjevača“, postala je testament njegove ličnosti.

Halidova želja je ispunjena – sudeći po reakcijama ostat će upamćen kao veliki čovjek i umjetnik. Muzička urednica na BH radiju 1 Enisa Hajdarević Šojko kaže da je Halidova enormna popularnost nadrasla granice BiH, bivše Jugoslavije, pa i Balkana: „U njegovom opusu bezbroj je dijamatnih pjesama kojima je vrijeme saveznik u isticanju sjaja i ljepote."

Odlazak čovjeka „čiji je glas bio dio naših života“

Halid je mnogima, među kojima i Hanki Paldum, bio poput „člana porodice“. „Čini mi se kao da je otišao dio moje duše. Bio mi je kao brat“, rekla je Hanka Paldum za BH Radio 1.

Od Halida se opraštaju i druge regionalne muzičke zvijezde, među kojima i Marija Šerifović: „Prestalo je da kuca muzičko srce Bosne i Hercegovine. Halide, neka vam je vječna slava, i hvala za svaku slomljenu času i puštenu suzu.“

Reagirali su i brojni sportisti, među kojima i bh. nogometni kapiten Edin Džeko: „Otišao je čovjek čiji je glas bio dio naših života. Halide, hvala ti za sve emocije... Tvoj će glas zauvijek ostati dio naše duše.“

Reakcije političara

Jedan od snažnijih opisa njegovog naslijeđa dao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, čije riječi prenose BHRT i HRT: „Bio si simbol jedne duše, jedne topline, bosanskog čovjeka, jednostavnog, iskrenog, a tako velikog. U tvojim pjesmama živjele su naše radosti i tuge, naša sjećanja. Svojim glasom i stihovima spajao si ljude, brišući granice i razlike.“

„Halid Bešlić je bio izuzetan pjevač, simbol dobre bosanske duše – jednostavne, tople i postojane", kazao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uvjeren je da će Halidovo „iznimno i bogato naslijeđe zauvijek živjeti u BiH i šire“.

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naglasio je da je „otišao dobar čovjek, umjetnik iz naroda, koji je pjesmom spajao ljude“. Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, oprostio se od „dragog prijatelja, velikog umjetnika i čovjeka izuzetnog srca“.

Legenda koja je spajala i nespojivo

Glavni urednik portala Klix.ba Semir Hambo piše: „Rijetko se na našim (ex Yu) prostorima dešavalo da se o nekome priča sa toliko emocija i poštovanja kao o Halidu Bešliću nakon njegove smrti. Halid je i za života doživio status legende i univerzalnog pijemonta, koji je čak i nespojivim bio zajednički sadržilac.“

Halidove pjesme i njegov glas ostaju trajni dio muzičke i kulturne baštine ovih prostora, a njegova muzika će i dalje živjeti širom Balkana i u dijaspori.