Osveta ili pravda: proces "turskim pučistima"

Osumnjičeni su morali odgovarati na pitanja o ulozi koju su imali 1997. u smjenjivanju vlade sa islamistima na čelu. Islamsko-konzervativna vlada Recepa Tayyipa Erdogana smatra da je ovaj proces od velikog značaja za Tursku i ocjenjuje ga "transformacijom u demokratiju". "U Turskoj je u toku proces normalizacije", kaže Ahmet Aydin, potpredsjednik vladajuće AKP. "Turska se preobražava u novi sistem, sistem koji karakteriše pravna država i demokratija", pojasnio je Ahmet Aydin.

Ali sporni proces u Turskoj oštro kritikuje opozicija. Ona nema povjerenja u Erdogana i njegovu politiku i smatra da AKP teži islamizaciji zemlje. "Proces koji se vodi je apsurdan", napisao je na twitteru Kamer Genc, stariji poslanik najvažnije opozicione Republikanske narodne partije (CHP), nakon što se vratio iz sudnice, gdje je pratio početak procesa. "AKP-vlada posmatra nekadašnje mjere protiv islamističkih reakcionera kao zločin", dodao je on. "28. februara 1997. Tursko nacionalno vijeće sigurnosti odlučilo se da sprovede legitimne mjere u cilju sprječavanja opasnosti za našu sekularnu državu", nastavlja Kamer Genc i zaključuje: "Nijedan turski sud ne može voditi proces, koji se bazira na drugačijim tvrdnjama".

"Postmoderni puč"

Proces se odnosi na događaje, koji su u Turskoj poznati pod pojmom "postmoderni puč" ili Proces od 28. februara. Za razliku od vojnog puča 1960., 1971. ili 1980. generali nisu preuzeli vlast niti su stavili ustav van snage. Oni su iza kulisa inscenirali političku kampanju, kako bi svrgnuli sa vlasti koalicionu vladu, na čijem je čelu bio islamista Necmettin Erbakan.

Politolog i šef dopisništva liberalnog lista "Radikal" u Ankari kaže da je posljednja velika intervencija turske vojske 1997. doduše imala na meti politički islam ali i da je bila udarac za tursku demokratiju. "Kao novinar sam doživio dane intervencije. Nisu samo islamisti, već su i liberali i demokrati bili političke žrtve ovog procesa"

Postmodernim pučem, kako je promjene 1997. nazvao jedan turski general, povećana je uloga vojske u politici, ograničene su slobode u političkom životu a zavedene su restrikcije i u medijima, dodaje Deniz Zeyrek. Po njegovom mišljenju bi jedan fer i korektan proces ipak doprinio demokratizaciji i normalizaciji prilika u Turskoj. "Ali to se može desiti samo ako proces bude oslobođen primjesa osvete." Na žalost, primjećuje Zeyrek, drugi procesi su imali primjese osvete i to sada baca sjenku i na ovo, aktuelno suđenje.

"Politički motivirani procesi"

Od 2008. se u Turskoj vode istrage i procesi protiv penzionisanih generala, opozicionara, novinara. Više od 250 penzionisanih oficira, među kojima i bivši glavnokomandujući turske vojske Ilker Basbug uhapšeni su pod optužbom za navodni pokušaj puča ali i za osnivanje organizacije Ergenekon. Postoji još jedan slučaj: u septembru prošle godine je više od 300 turskih oficira osuđeno na kazne zatvora na osnovu optužbi za puč protiv Erdoganove partije AKP. Svi oni su odbacili optužbe i zatražili reviziju.

Oba predmeta karakterišu nedostaci dokaza i dugo vrijeme provedeno u istražnom zatvoru. Kritičari smatraju da su to montirani i politički motivisani procesi sa ciljem da se smanji uticaj turske vojske. Jedno istraživanje javnog mnijenja je pokazalo da 54 posto turskog stanovništva smatra da u procesu Ergenekon nisu ispoštovani osnovni principi fer-suđenja.

Autori: Ayhan Simsek / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić