Orbanov poraz u Mađarskoj odjekuje diljem središnje Europe

Glavni razlog za izbornu pobjedu Petera Magyara na mađarskim parlamentarnim izborima proteklog vikenda nije bio samo bijes zbog korupcije na visokoj razini i teške gospodarske situacije.

Njegova pobjeda je bila i rezultat protivljenja Orbanovoj 'neliberalnoj demokraciji', njegovom putu odvraćanja od europskog mainstreama i upozorenje da se Mađarska ne smije previše približiti utjecaju Moskve.

Dvojica najtješnjih političkih saveznika dosadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana slovački premijer Robert Fico i njegov češki kolega Andrej Babiš vrlo brzo su čestitali Magyaru. No te čestitke su bile pažljivo birane i nisu baš prštale od radosti.

„Suočiti se s tako jakim protivnikom poputViktora Orbana, nikad nije bilo lako; no stekao je povjerenje većine mađarskog stanovništva te nosi velike nade i očekivanja", napisao je Babiš o budućem mađarskom premijeru na platformi X. „Ne smije razočarati", doda je češki premijer.

Njegov slovački kolega, Robert Fico, skloniji je objavljivanju dugih video-poruka i opširnih priopćenja. Ovaj put je medijima iz ureda slovačkog premijera poslan kratak e-mail s tri natuknice. „Potpuno poštujem odluku mađarskih birača", napisao je Fico, dodajući da je „spreman na intenzivnu suradnju" s novom vladom u Budimpešti.

Slovački prioriteti se nisu promijenili

Istovremeno je Fico istaknuo da se prioriteti Slovačke nisu promijenili. To uključuje oživljavanje Višegradske skupine (neformalno savezništvo Češke Republike, Mađarske, Poljske i Slovačke), zaštitu zajedničkih energetskih interesa i ponovno uspostavljanje opskrbe ruskom naftom Slovačke i Mađarske putem naftovoda Družba.

Ta opskrba je zaustavljena nakon što je Kijev tvrdio da je ruskim dronovima i projektilima napadnut jedan dio toga naftovoda u Ukrajini. Šteta na naftovodu bi uskoro mogla biti uklonjena, jer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno kazao kako bi popravci mogli započeti narednih tjedana.

Središnja Europa se suočava s neizvjesnošću

Pažljive reakcije iz Bratislave i Praga odražavaju kako razmjere političkog zaokreta u Budimpešti, tako i neizvjesnost s kojom se sada suočava središnja Europa. Jer je Orban dugo vremena bio središnja ličnost u labavom savezništvu nacionalista i populističkih lidera. Orban je, uostalom, skupa s Babišem 2024. osnova euroskeptičnu skupinu Patriots for Europe.

Za lidere u Češkoj i Slovačkoj ishod mađarskih izbora nije samo simboličan, već potencijalno značajan i za njihovo vlastito političko pozicioniranje.

Što Orbanov poraz znači za slovačkog premijera

„Najveća prijetnja Rusiji je slobodna, neovisna i demokratska Ukrajina", kazao je Martin Poliačik, bivši slovački parlamentarni zastupnik blizak oporbenoj stranci Progresivna Slovačka. „Najveća prijetnja slovačkom premijeru je proeuropska Mađarska, zato što bi slovačko stanovništvo vidjelo da je to moguće", izjavio je Poliačik za Deutsche Welle.

Orbanov poraz također Fici uskraćuje ključnog partnera na europskoj sceni. Mađarski lider je viđen kao ključni posrednik kako prema Moskvi, tako i prema Washintonu.

Je li Fico sada Putinov čovjek u Europi?

Neki vjeruju u to da će Rusija sada punu pozornost posvetiti Slovačkoj. Poliačik, međutim, sumnja u to da bi Fico mogao naslijediti Orbana kao, kako kaže, Putinov čovjek u Europi. „On je umoran", pojasnio je Poliačik u izjavi za DW, dodajući da Fici također nedostaje jak tim sposobnih i borbenih ljudi, kao što je to slučaj kod Orbana.

Slovački lider je zaprijetio da će blokirati kredit EU-a Kijevu u iznosu od 90 milijardi eura ukoliko Orban bude poražen. No, postoji sumnja u to da je on doista spreman suprotstaviti se sam ostatku EU-a. 

Hoće li izbor Magyara donijeti stabilnost?

No ni Orbanov odlazak s vlasti nije siguran jamac za uspostavljanje dugoročne stabilnosti u Mađarskoj, upozoravaju analitičari. „Mislim da je doista teško aktualno se održati na vlasti u Europi", kazao je Poliačik. „Teško je održati svaki status quo" i sve je promjenjivo, kazao je on.

Andrej Babiš se u Pragu vratio na vlast 2025. na čelu jedne populističko-desne koalicije. Kritičari ističu da ta češka vlada već traži načina kako reorganizirati ključne elemente češkog liberalnog demokratskog sustava, uključujući javne medije i ulogu civilnog društva po uzoru na Orbanov model. Simpatizeri vlade –ao i sam Babiš –dbacuju te tvrdnje.

Babiš slabija verzija Orbana

Analitičari za to vrijeme ističu da postoje strukturalna ograničenja onoga što Babiš uopće može postići u češkom kontekstu. „Babiš je za vrijeme prvog mandata kao premijer realizirao da ne može svoju zemlju na taj način kontrolirati kao što to Orban može", pojasnio je češki politički komentator Jindrich Šidlo. „Orban je na vlasti bio puno duže, imao vrlo različite izborne rezultate, u Mađarskoj ne postoji Senat (gornji dom u češkom parlamentu), i bio je u mogućnosti izmijeniti izborni sustav u svoju korist", kazao je Šidlo u razgovoru za DW.

„To je nešto na što mu je Babiš možda zavidio, ali mislim da on sada shvaća da takvo što nije realistično u Češkoj Republici. Čak i izmjene izbornog zakona moraju odobriti i donji i gornji dom parlamenta –e možete to progurati na silu", kazao je Šidlo i dodao: „Babiš je, u tom smislu, puno slabija verzija Orbana."

A što sa savezima sklopljenima s Orbanom?

Pored nacionalne politike, Orbanov poraz bi se mogao odraziti i na širu mrežu savezništava sklopljenih tijekom proteklog desetljeća. Andras Lederer iz mađarskog Helsinškog odbora za ljudska prava argumentira da je Mađarska igrala središnju ulogu u podržavanju istomišljenika njezine vlade diljem Europe.

„Orban je svojim saveznicima pomagao politički i financijski", kazao je Lederer za DW. Ta podrška je uključivala financiranje trustova mozgova, zagovaračkih skupina i medijskih inicijativa koje zagovaraju više suverenističku viziju Europe, kazao je ovaj aktivist i dodao: „S Orbanom na vlasti, ta mreža će se vjerojatno signifikantno smanjiti ili čak nestati."

Može li se oživjeti Višegradska skupina?

Te implikacije bi se također mogle proširiti na regionalne formate suradnje poput Višegradske skupine. Ta skupina nije bila posebice aktivna otkad je ruska invazija na Ukrajinu na vidjelo iznijela duboke podjele njezinih članica.

Poljska i Češka su snažno podržavale Kijev. Mađarska pod Orbanom i Slovačka pod Ficom su zauzele više odbijajuće pozicije. Babiš je signalizirao interes za oživljavanjem Višegradske skupine i njegova vlada u Pragu je već poduzela korake za unaprjeđenjem odnosa s Bratislavom.

Međutim bez Orbana, novi mađarski lider će gledati da unaprijedi veze s Bruxellesom, a Poljska se čini nezainteresirana za oživljavanje Višegradske skupine –arem do narednih izbora u Varšavi.