Optimirati sebe - trend u 2018.

"Više sporta", više "zdravije ishrane" i "prestati sa pušenjem" - to su klasične želje i planovi za bolju i uspješniju narednu godinu. Uz to naravno dolazi i manje stresa i više vremena za prijatelje i familiju. To, prema anketi zdravstvenog osiguranja DAK, prižečjkuju mnogi Nijemci u Novoj 2018. godini.

Šteta što svi ti planovi, skovani nakon nekoliko čaša šampanjca, uglavnom propadaju. Često nisu dovoljno ozbiljni, niti dovoljno promišljeni. Prema mišljenju psihologa i psihoterapeuta Hansa-Wernera Rückerta je propast ovih želja sastavni dio klišea sa željama za sretnu novu godinu.

Više, brže, dalje: Optimirano 'ja'

Mnogi planovi, koje želimo ostvariti u Novoj godini, decenijama su ostali isti pa ipak se u glavama ljudi nakon toliko vremena ponešto i promijenilo. Mnogi pokušavaju optimirati sebe i to je trend, kojim ljudi žele perfekcionirati svoj privatni i poslovni život. Za to imaju i nove tehničke mogućnosti ili aplikacije kojima se mogu izračunati kalorije ili kojima se broje koraci.

Pored toga, fenomen optimiranja ima veze sa "preuređenjem ili demoliranjem države blagostanja", smatra Rückert: "Dolaskom neolibaralne ideologije doživljavamo prebacivanje odgovornosti sa države na pojedinca. Sugeriše nam se da smo kovači svoje sreće. Mi smo odgovorni za sve što se odvija dobro ali i loše. To plaši ljude."

A kao katalizator straha od zakazivanja, ništa se nije pokazalo bolje nego socijalne mreže. Na Facebooku, Instagramu & Co predstavljaju se ljudi sa svojim najboljim stranama: pokazuju kako su istrenirani, kako dobre prijatelje imaju, kako je bio divan njihov odmor, kako je sladak njihov kućni ljubimac. Rückert potvrđuje da se "preko interneta i socijalnih mreža ljudi permanentno mogu upoređivati sa drugima. U društvo, koje se ponaša kao da mjesta pod suncem nema dovoljno, to proizvodi enorman pritisak i konkurenciju, kada prijatelji i poznanici preko interneta jedni druge stalno snabdijevaju informacijama o tome šta sve trenutno rade. 

Da socijalne mreže za mnoge znače stres, potvrđuje i rezultat ankete DAK, po kojoj 34 posto ljudi između 14 i 29 godina priželjkuju da narednu godinu provedu manje vremena sa kompjuterom, mobilnim telefonom i internetom. Ako se u obzir uzmu sve starosne kategorije korisnika, svaki šesti planira povlačenje iz virtuelnog svijeta onlinea.

"Živjeti i napraviti život podnošljivim"

I dok stalno upoređivanje i konkurencija samopouzdane ljude motiviše da idu naprijed, nesigurne može da demotiviše ili čak deprimira. Rückert naglašava da fenomen optimiranja  nije isto razvijen u svim socijalnim miljeima.

Kod studenata je situacija takva da se oni sve više brinu za svoju budućnost, iako su objektivno u dobrom položaju, kaže Rückert, koji je bio voditelj Psihološkog savjetovališta za studente na Slobodnom Univerzitetu u Berlinu. Samo je 4 posto onih koji su završili univerzitete i 2 posto mašinske i građevinske fakultete nezaposleni. Ali po motu "preživljavaju samo najsposobniji" mnogi se posvećuju borbi za preživljavanje  i stoga pokušavaju da se sve više optimiraju i sakupe što je moguće više kvalifikacija.

No početak promjene svijesti bio bi, kako kažu psiholozi, da se zapitaju zašto to rade kako rade i zbog čega određene stvari priželjkuju. Drugi korak bi bio da se zapitaju da li su zadovoljni sa svojom situacijom i koje bi resurse još mogli da koriste i kada bi nastupio momenat da im sve bude previše. Većina ljudi postavlja previše visoke ciljeve. "Ne treba misliti samo na pozitivne finalne rezultate nego treba proslaviti i dobre etapne ciljeve. Ne treba sve raditi sam, već je potrebno potražiti emocionalno uporište kod prijatelja i porodice. I u socijalnim mrežama se može dobiti pozitivna podrška. 

Rückert opušteno gleda na 2018-u godinu. "Nemam nikakve posebne planove. Pokušaću da ostanem zdrav i podnošljiv za sebe i druge. Ioanko sve bude drugačije, nego što čovjek zamisliJa nisam više tako mlad. Sve što sam htio ostvariti, ostvario sam i to je sada iza mene", zaključuje ovaj njemački psiholog.