Opozicija u Srbiji dobila novog lidera? | Politika | DW | 26.11.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Opozicija u Srbiji dobila novog lidera?

Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda, novi je predsjednik Demokratske stranke (DS) Srbije. Da li je Dragan Đilas sada postao i novi lider opozicije u Srbiji?

Dragan Đilas je izabran za novog predsjednika Demokratske stranke na vanrednoj izbornoj skupštini te stranke. Za Đilasa je glasalo 2.386 delegata, a za njegovog protivkandidata Branimira Kuzmanovića 368. Đilas je najavio da će DS u naredna dva mjeseca pripremiti nacionalni plan za izlazak iz krize, koji će činiti okosnicu budućeg djelovanja. On je takođe pozvao poslanike DS koji su bili ministri u prethodnoj vladi da vrate poslanički mandat. Poslanici DS koji su bili u prethodnoj vladi su Mirko Cvetković, Dragan Šutanovac, Božidar Đelić, Dušan Petrović, Milan Marković, Oliver Dulić, Snežana Malović i Vuk Jeremić.

Beograd Trg republike

Dobio povjerenje Beograđana, ali i Demokratske stranke

Slaviša Orlović, profesor Fakulteta političkih nauka, smatra da je ne samo DS dobio novog predsjednika nego i da je srpska opozicija dobila svog novog lidera. Nesumnjivo je da se DS nakon izbora više bavila sama sobom, kaže Orlović, ali sada se očekuje da krene u ozbiljniju opozicionu borbu: „I očekujem svakako jednu interesantniju atmosferu na relaciji vlast-opozicija. Jer, vlast ili vlada bez opozicije su kao kola bez kočnica, što znači da će sa jednom jakom opozicijom biti manje moguće sve one situacije u kojima se stiče utisak da vlada pomalo pretjeruje.“

Dug oporavak demokrata

Urednik spoljne politike magazina NIN Vladan Marjanović ocjenjuje da je ovo početak jednog dugog oporavka demokrata. Sigurno je da će DS sada biti manje više prinuđen da se postavi kao ozbiljnija opozicija, ali to svejedno neće previše uticati na političku dinamiku na srpskoj političkoj sceni: „Vladajuća koalicija djeluje stabilno, i biće potrebno neko vrijeme prije nego što DS i ostali dio opozicije uopšte bude bio u prilici da se bori za vlast. Moraće nešto značajno da se desi, nešto što u ovom trenutku ne možemo da predvidimo, da bi se stvari u tom pogledu počele da mijenjaju, i da uticaj DS počne da raste. Za sada tako nešto nije na vidiku.“

Rasplet u Beogradu?

Koliko će DS biti jaka opozicija zavisiće i od toga da li će Dragan Đilas ostati na mjestu gradonačelnika Beograda. Bilo je dosta analiza koje kažu da je vlast čekala rasplet u DS kako bi krenula u promjenu vlasti i u glavnom gradu. Vladan Marjanović kaže da vlast tu nema dobra rješenja: „Ako riješi da ga ruši to će mu uskratiti značajne resurse, ali će i sa druge strane imati suprotne efekte nepoželjne po vlast, a to je što će od njega učiniti neku vrstu žrtve. Jer, bez obzira što je njegova stranka bila ubjedljiva na izborima u Beogradu, ako ostane bez nje to će izgledati kao neka vrsta političke otimačine. Vlast sada ima izbor da ipak preuzme neke značajne resurse, ili da da vjetar u leđa jednoj posustaloj stranci i jednom neisprobanom lideru time što će ih pretvoriti u žrtve.“

S obzirom da Đilas važi za tehnokratu, za neke i tajkuna u srpskim okvirima, postavlja se takođe i dilema da li sa takvim profilom može da DS više usmjeri u socijaldemokratskom pravcu. Slaviša Orlović smatra da će DS svakako više krenuti u tom pravcu, o čemu svjedoči i Đilasov govor na izbornoj skupštini stranke: „I sve one ideje koje je implementirao kao gradonačelnik, od besplatnih udžbenika, pomoći penzionerima, trudnicama, i tako dalje, su upravo praktično primijenjeni elementi socijaldemokratskog programa. Tako da je taj menadžersko-tehnokratski momenat, zbog koga je i dobio povjerenje Beograđana, samo nešto što mu omogućava da realizuje socijaldemokratske ideje.“

Boris Tadić

Bit će strožiji i zahtjevniji lider od Tadića, smatraju analitičari

Socijaldemokratija u zapećku

Vladan Marjanović ne misli da bi bilo ko na čelu demokrata tu stranku više usmjerio u socijaldemokratske vode: „I stoga stavljanje DS i socijaldemokratije u istu rečenicu prosto djeluje kao optička varka. Ja zaista ne vidim kako bi ta stranka mogla da se transformiše, bez obzira na sve proklamacije koje smo čuli ili ćemo tek čuti. Ja zapravo ne vjerujem da bilo koja ozbiljna srpska politička stranka, ako takve uopšte postoje, ima ozbiljan socijaldemokratski kapacitet. Vidjeli smo da smo ih tokom godina imali bezbroj, i da su sve ili propale ili ostale na margini.“

Marjanović smatra da će Đilas biti daleko strožiji i zahtjevniji lider nego što je to bio Boris Tadić. To s jedne strane nije loše, ali Đilas takođe ima jednu upadljivu autoritarnu crtu, što svakako nije dobro kako za njegovu poziciju u stranci tako i za redefinisanje same Demokratske stranke, ocjenjuje Marjanović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.