1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opet ide Srbin u vojnike?

Ivica Petrović
25. august 2018

Vučićeva najava da se razmatra vraćanje obaveznog vojnog roka vjerovatno ima podršku većine građana. Ima li to smisla ili bi regruti čistili lišće u krugu kasarne? Koliko to košta? I ko uopšte želi da bude regrutovan?

https://p.dw.com/p/33hOL
Militärparade in Belgrad 16.10.2014
Foto: Reuters/Marko Djurica

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije praktično ni završio rečenicu kojom je najavio mogućnost povratka obaveznog služenja vojske, a Ministarstvo odbrane je već navelo da je „po naredbi vrhovnog komandanta Vojske Srbije" započelo izradu Studije o modelima služenja obaveznog vojnog roka. Pojedini mediji podsjećaju da se vraćanje vojnog roka uopšte ne nalazi u strategiji nacionalne bezbjednosti i odbrane koju je Ministarstvo odbrane donijelo prije samo nekoliko mjeseci.

Predsjednik Vučić je, obrazlažući inicijativu, naveo da se o tome razmišlja „kako bi država imala mogućnosti da preventivno djeluje na bilo koga ko bi pokušao da je bezbjednosno ugrozi". Vojni rok bi trajao tri ili šest mjeseci, a prema Vučićevćm riječima mogao bi da se vrati najranije od 2020. godine.

Skupo ukidanje i vraćanje vojnog roka

Nezavisno od ovih najava stizale su vijesti o lošem kadrovskom stanju u Vojsci Srbije (VS). Vojsku navodno svakog dana u prosjeku napuste dva oficira, dva podoficira, dva vojnika i jedno civilno lice, prije svega zbog teškog materijalnog položaja. Vojni sindikat Srbije precizira da VS godišnje napusti oko 1.600 zaposlenih.

Prema svjedočenju pojedinih pripadnika vojske, koji su napustili vojnu službu, zadatak vojske se sveo na uređenje kruga kasarne i prostorija, a nedavno su pripadnici vojske imali i radni zadatak da glume statiste i radnike na njivama u filmu Lazara Ristovskog „Čarape Kralja Petra".

Kako se u tako nezavidnoj materijalnoj situaciji uklapa najava vraćanja obaveznog služenja vojnog roka? Davor Lukač, vojni analitičar i novinar agencije Fonet, siguran je da je najava „najobičniji reklamni trik za unutrašnju upotrebu" jer „i onaj ko je to najavio zna da država Srbija jednostavno nema para za to".

Nedavno je Istraživački centar za odbranu i bezbjednost predstavio istraživanje prema kojem navodno 74 odsto građana podržava obavezni vojni rok. Lukač međutim taj Istraživački centar naziva „novoizmišljenim nevladinim institutom" koji okuplja penzionisane generale bliske vlastima. „Na tom predstavljanju nisu uspjeli da odgovore i ignorisali su novinarska pitanja da li država za to ima para. Dakle, suština je da je i ukidanje vojnog roka koštalo ovu državu, a tek bi je koštalo ponovno uvođenje", kaže Lukač za DW.

Zbog prijema vojnika na obavezno služenje morao bi da se zaposli veliki broj ljudi, a problem je i nedostatak kasarni. „Prema procjenama koje sam čuo iz vojske, u startu bi trebalo izdvojiti 70-80 miliona evra samo za prvu klasu regruta. A to je ogroman novac za Srbiju", navodi Lukač.  

Militärparade in Belgrad 16.10.2014
Vojna parada u Beogradu Foto: Reuters/Marko Djurica

Mladi da se uče obavezama?

Vojni komentator Aleksandar Radić sa druge strane smatra da bi obnavljanje služenja vojnog roka bilo vrlo korisno, ali upozorava na otpore koji će se pojaviti. „Stalno se barata nekim istraživanjima koja pokazuju visok nivo podrške takvoj ideji. Međutim, naši ljudi su oportunisti. Onog trenutka kada se suočite sa stvarnom obavezom, neće biti baš tako jednostavno obnoviti jednom ukinutu obavezu prema državi."

Na istom tragu bio je i bivši ministar odbrane Dragan Šutanovac tokom čijeg je mandata profesionalizovana vojska. On je na Tviteru napisao: „Želja da se anuliraju sve uspješne reforme dovešće do upropašćavanja VS i egzodusa mladih ljudi kojima oružje nije blisko."

Radić pak u razgovoru za DW objašnjava zašto je u principu za obavezno služenje: „Odrastaju generacije ljudi koji su samozadovoljni, utonuli u svoj hedonizam, i ne bi bilo loše da bar u jednom kraćem životnom periodu shvate šta predstavlja obaveza prema državi."

Kao posebno važan detalj Radić navodi potrebu za savremenom obukom vojnika koji dolaze na odsluženje obaveznog vojnog roka. „Mislim da general Ljubiša Diković, kao načelnik generalštaba, na najbolji način pokazuje taj duh koji kao da je zaglavljen između dva svjetska rata, a ne u moderno vrijeme. Jedan od preduslova da obnovimo služenje vojske je da obavimo modernizaciju duha vojske, izvršimo njenu reorganizaciju, i stvorimo jedan broj jedinica koje su potpuno popunjene i koje će uvijek biti na raspolaganju."

Na važnost obuke skreće pažnju i Davor Lukač koji ističe „da je prednost svakako na strani profesionalne vojske u odnosu na regrute. Regruti se na kraju pretvore u pomoćno osoblje koje radi na uređenju kruga kasarne, što je za regrute gubljenje vremena, a za državu gubljenje novca. Oni će možda dobiti neku vojnu obuku, ali ne bi trebalo zaboraviti da smo nakon 2000. godine imali ljude koji su služili vojsku a da nisu ispalili nijedan metak iz puške, što znači da nisu imali nikakvu borbenu obuku."

(Ne)opravdana nervoza u regionu

Namjera vlasti je da obavezno služenje vojnog roka traje šest mjeseci, ali postoji ideja i o kraćem periodu od tri mjeseca, i naši sagovornici smatraju da je to sasvim dovoljan period za vojničku obuku – ukoliko to zaista bude obuka, a ne skupljanje lišća u krugu kasarne. Pojedini oficiri pored toga ističu da je najbolji sistem kombinacija profesionalne vojske i regruta.

Radić vjeruje da će i sama najava izazvati buru reakcija u regionu „snažnih nacionalizama". „Stvoriće se slika da se Srbija sprema za rat i biće jako teško politički amortizovati takav potez. Očigledno je da će zemlje Balkana nakon perioda kada su slijedile evropski trend ukidanja vojnog roka, sada čekati da neko napravi prvi korak kako bi taj primjer vraćanja vojnog roka slijedio čitav region", vjeruje ovaj vojni analitičar.

Naši sagovornici međutim podsjećaju da je u prošlosti, kako kaže Radić, bilo „previše privilegovanih koji su jednostavno izbjegavali služenje vojnog roka. Bilo bi stoga jako loše da se vrati sistem koji je efikasan samo kod siromašnijih slojeva društva a da socijalna elita ostane pošteđena."

Lukač kaže da, čak i ako se prevaziđe problem finansiranja vojnog roka, one neće moći da potraje jer su „priče da rado ide Srbin u vojnike čista propaganda. Najmanja podrška obaveznom vojnom roku je kod ljudi u četrdesetim. To su ljudi koji su prošli ratove devedesetih i sumnjam da bi većina njih poslala svoju djecu u vojsku."

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android