1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opasnost za Balkan

22. oktobar 2018

Spiegel piše o grupi u Evropskom parlamentu "koja ugrožava mir na Balkanu". Njemačka štampa donosi i više tekstova o Makedoniji pitajući se da li je došao kraj bizarnom sporu oko imena.

https://p.dw.com/p/36vy8
EU-Parlament für Sanktionsverfahren gegen Ungarn
Foto: Reuters/V. Kessler

U tekstu pod nazivom "Opasnost za Balkan" list Spiegel piše: Evropska narodna partija, onaj građansko-konzervativni Klub poslanika u Evropskom parlamentu kojem pripadaju i CDU/CSU, u svojim redovima ima grupu koja trenutno ugrožava mir na Balkanu. Hrvatska demokratska unija (HDZ), vladajuća partija u Zagrebu, miješa se u politička dešavanja etnički raskomadane Bosne i Hercegovine. Kako bi podržala bosanske Hrvate, HDZ sponzorira istoimenu partiju u susjednoj zemlji. Ona želi da za bosanske Hrvate rezervira dio BiH, tzv. treći entitet. To jasno predstavlja kršenje Dejtonskog sporazuma, čiju provedbu nadgleda EU.

Bosanski HDZ političari su u posljednjoj izbornoj kampanji masovno podgrijavali etničke napetosti. Više puta su postavljali zastave Herceg Bosne, što je nedvosmislena provokacija. Kasnije, kada početkom oktobra, nakon izbora za tročlano Predsjedništvo BiH, nije izabran kandidat HDZ-a, već predstavnik liberalnog Demokratskog fronta, koji igra na kartu razumijevanja, Zagreb ga je počeo politički demontirati. Ovi izbori nisu dobri za bosanske Hrvate, tvrdi premijer Plenković. On namjerava nastaviti podržavati kurs radikalnih nacionalista.

Kraj bizarnog spora?

U komentaru pod nazivom "Kraj bizarnog spora" list Süddeutsche Zeitung iz Minhena piše: "Politici je potreban jasan kompas, ali ponekad igla počne da se vrti kao luda. Naprimjer u maloj zemlji jugoistočne Evrope, koja bi rado da bude dio Zapada, ali se za to najprije mora izmjestiti na sjever. Nije čudo da se politika u Makedoniji već godinama vrti u krug.

Pri tome sudbina zemlje ovisi od 4 slova - Nord (sjever). Ako Makedonija postane Sjeverna Makedonija, kako traže Grci i što je parlament u Skoplju prihvatio, put za članstvo u NATO i EU je otvoren. Tako je sve moglo proteći jednostavno. Ali da se oko toga moralo tako žilavo natezati, zastrašujući je primjer kako se još uvijek vodi politika, u kojoj se političari ne vode racionalnim, već nacionalističkim pobudama.

Da je Makedonac Aleksandar Veliki više od 2.300 godina od sloma svog carstva, ponovo dospio u centar političkog konflikta, pokazuje kako je bizaran bio spor oko imena između Grčke i Makedonije. Ali on je skoro tri decenije ometao razvoj Makedonije. "Sada je krajnje vrijeme za brigu o budućnosti", stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.

Isti list u članku pod nazivom "Novo ime, nove šanse", piše: "I pored proboja i izglasavanja u parlamentu, sporazum sa Grčkom nije siguran. Slijedi višeslojna procedura, nakon koje parlament još jednom dvotrećinskom većinom mora sve da potvrdi. Disidenti iz opozicije su već iznijeli listu sa zahtjevima, kojima uslovljavaju davanje svog glasa. Pomoć za to je došla iz Brisela. Predsjedavajući Evropskog vijeća Donald Tusk uputio je čestitke na makedonskom jeziku i rekao: To je "veliki korak u pravcu dobijanja mjesta koje vam pripada u našoj transatlanskoj zajednici. I generalni sekretar NATO-a Stoltenberg podvukao je istorijsku šansu da se zemlja odvede u NATO.  A grčki premijer Cipras se obratio makedonskom premijeru Zaevu riječima: "Čestitke moj prijatelju Zorane. Ovo je važan korak za prosperitet i budućnost naša dva naroda". A kada se završi procedura i još jedno izglasavanje u makedonskom parlamentu, onda sporazum prostom većinom mora ratificirati grčki parlament. I tamo se već nazire jasan otpor.

"Etapna pobjeda za makedonskog premijera"

Platz "Makedonija" im Stadtzentrum Skopje Mazedonien.
SkopljeFoto: DW

U tekstu pod nazivom "Etapna pobjeda za makedonskog premijera" Tageszeitung iz Berlina piše da je bitka oko promjene imena za makedonskog premijera ovaj put prošla dobro. "Ali navodno od strane Rusije sponzorirana opozicija - kipti. Vođstvo VMRO-DPMNE se do posljednjeg momenta nadalo da će spriječiti da dvije trećine poslanika glasaju za kompromis. Ali upravo je osam poslanika male Socijalističke partije, koja je bila u savezu sa VMRO-DPMNE, odlučilo da glasa za podnesak premijera Zaeva. Sada vođstvo opozicije ovih osam poslanika stavlja pod veliki pritisak. Mickoski iz VMRO-DPMNE je na jednoj pres-konferenciji izjavio da će oni odmah biti isključeni iz Kluba poslanika. Premijer Zaev se posebno zahvalio ovim poslanicima jer su interese države stavili iznad partijskih interesa. Oni su međutim postavili četiri zahtjeva: Grčka treba dati garancije za ukidanje veta odnosno blokade oko učlanjenja Makedonije u NATO i EU. Pored toga Atina bi morala garantovati integritet Sjeverne Makedonije. Poslanici žele pokrenuti proces pomirenja.

Premijer Zaev je rekao da nema ništa protiv procesa pomirenja, ukoliko se pod tim ne misli oslobađanje pripadnika bivše vlade koji su se našli pred sudom zbog optužbi za korupciju", piše Tageszeitung iz Berlina. 

 

Priredila: Jasmina Rose