Plutajuće mine ugrožavaju trgovačke rute u Crnom moru

Turska mornarica je, kako je rečeno, od prošlog vikenda deaktivirala nekoliko morskih mina koje su slobodno plutale okolo. Jedna od mina je neutralisana u blizini Bosfora, a moreuz je nakratko zatvoren za promet.

Rumunske oružane snage takođe je trebalo da početkom nedelje detoniraju plutajuće eksplozivno tijelo, koje su otkrili ribari kod obale ove zemlje.

Očigledno su to takozvane mine sa sidrenim užadima, koje liče na bove. Međutim, one ne plutaju na površini vode, već neposredno ispod nje. Sidro drži plutajuće tijelo mine pod vodom na čeličnom užetu da bi ga sakrilo. Naprava detonira kada dođe u dodir sa trupom broda.

Stotine mina - ili samo deset?

Početkom prošle nedjelje su ruska tajna služba FSB i moskovsko Ministarstvo odbrane već upozorili da su se ukrajinske morske mine, zbog oluje otkačile sa svojih sidrišta kod Odese. U početku se govorilo o nekoliko stotina mina koje plutaju okolo. No, rusko Ministarstvo odbrane je korigovalo informaciju: Procjenjuje se da se otkačilo deset od oko 370 postavljenih mina.

Ukrajina je ovo odmah odbacila kao lažnu informaciju. Istina da otkrivene eksplozivne naprave potiču iz ukrajinskih zaliha, ali navodno iz Sevastopolja na poluostrvu Krim, koje je Rusija okupirala i anaketirala 2014. godine. Prema Kijevu, Rusija namjerno pušta mine da plutaju Crnim morem kako bi narušila međunarodni ugled Ukrajine.

„Obje verzije su činjenično prihvatljive", kaže Johanes Peters, stručnjak za pomorsku strategiju i bezbijednost na Univerzitetu u Kilu. Na objavljenim slikama se vidi da se radi o starim modelima, vjerovatno iz sovjetske proizvodnje, sa ukrajinskim oznakama. Na to su ukazivale i turske vlasti. Ali je takođe jasno: „Najkasnije od aneksije Krima, ruska mornarica je imala pristup takvim minama".

Morske mine nisu zabranjeno oružje

Dvije zaraćene strane se tako međusobno optužuju za kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Za razliku od nagaznih mina, ne postoji međunarodni sporazum koji zabranjuje upotrebu morskih mina. Ali, prema relevantnoj Haškoj konvenciji, koja je dio međunarodnog humanitarnog prava, njihova upotreba se uslovaljava određenim pravilima, koja isključuju mogućnost da mine besciljno plutaju međunarodnim vodama.

Međutim, dozvoljeno je postavljanje morskih mina u sopstvenim vodama za vrijeme kriza i oružanih sukoba, kako bi se zemlje zaštitile od napada s mora. Ali: „Uz svaki oblik postavljanja mina (...) moraju se poštovati principi efikasnog nadzora, voditi računa o kontrolisanju opasnosti i upozorenju", stoji u brošuri njemačkog Ministarstva odbrane.

Shodno tome, Ukrajina je izričito na ovo upozorila brodarstvo kada je minirala veliki dio priobalnih voda na sjeveroistoku Crnog mora. Teoretski, prema Haškom sporazumu, Kijev je takođe trebalo da upozori na mine koje bi mogle da se otkače.

Civilno brodarstvo pod pritiskom

Nakon što je turska mornarica deaktivirala jednu od otkrivenih mina i zatvorila Bosfor, turske vlasti su do daljnjeg zabranile i noćni ribolov u Crnom moru.

Kao dio veze između Crnog mora i Mediterana, Bosfor je esencijalni trgovački put za sve susjedne zemlje sa izuzetkom Turske. Ali, to je takođe usko grlo za izvoz pšenice iz Rusije i Ukrajine. Blokada ovog morskog puta mogla bi ponovo da dovede do poskupljenja pšenice.

Trgovačka putovanja na sopstvenu odgovornost

Mnoge brodarske kompanije su već pod pritiskom zbog rata u Ukrajini: Udruženje njemačkih brodovlasnika (VDR) procjenjuje da najmanje 60 brodova međunarodne trgovačke flote stoji u ukrajinskim lukama. A sada dodatne probleme stvaraju i plutajuće morske mine.

„Veoma smo zabrinuti", rekao je Gokhan Ozdžan iz turskog brodarskog udruženja KOSDER u intervjuu za turski dnevnik „Dunia". Dobija, kako kaže, brojne pozive zabrinutih partnera, posebno iz mediteranskih zemalja, koji žele da znaju da li se smiju usuditi da svoje kontejnerske brodove pošalju kroz Bosfor.

Osim zabrinutosti za posadu, brine ih i preduzetnički rizik, jer osiguravači transporta trenutno de fakto odbijaju da osiguraju ratnu odštetu. Stoga brodske kompanije djeluju na sopstveni finansijski rizik kada svoje brodove šalju u Rumuniju, Moldaviju, Bugarsku ili čak Rusiju i Gruziju.

Koliko su opasne stare mine?

U međuvremenu, izgleda da je opasnost mnogo manja nego što se prvobitno pretpostavljalo. Jer, vjerovatno samo mali dio mina pluta okolo. Osim toga, postavlja se pitanje, koliko su stara eksplozivna punjenja zaista efikasna. "Sudeći prema fotografijama, mine su u lošem stanju, a na nekima nisu podešeni ni detonatori", kaže pomorski stručnjak Peters. „Ali to ne znači da ne predstavljaju prijetnju."

Naprotiv: njihova starost i slana morska voda u kojoj plivaju takođe mogu značiti da detonatori mogu da se aktivirajukidaju lakšim kontaktima nego što je zapravo predviđeno – na primjer kada dođu u kontakt sa dušekom na naduvavanje. Zato Peters upozorava da e ne potcjenjuje opasnost: „Mine jesu i ostaju velika kugla puna eksploziva".

Pratite te nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu