1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Opasan povratak "svetih ratnika" na evropsko tle

Nastasja Štojedl / Darko Janjević10. august 2014

Njemački selefija iz Sirije prijeti svojoj domovini terorističkim napadima. Za pripadnike Službe za zaštitu ustavnog poretka to nisu prazne riječi – sve veći broj građana Njemačke priključuje se džihadistima.

https://p.dw.com/p/1CrRa
Foto: dapd

Pjesma koju pjeva mladi muslimanski ekstremista, puna je velikih riječi. I ozbiljnih prijetnji: „Priključite se našim redovima, redovima Islamske države. Život u zajednici. Pun časti i zadovoljstva i užasa za nevjernike“. Sudeći po oborenom pogledu, pjevač čita stihove sa lista hartije. Melodija se lako pamti, a poruka teksta je jasna: Ko nije spreman da prizna islam i da se potčini njegovim pravilima, biće kažnjen. U svom propagandnom snimku, IS to naziva „radosnom porukom“, a 27-godišnji mladić ispred kamere je Silvio K, njemačko lice ove islamističke organizacije. Rođen je u Saksoniji i bio je član zabranjenog udruženja selefija „Milatu Ibrahim“, najprije u Esenu a zatim u Zolingenu. Po aktuelnim informacijama, trebalo bi da se nalazi u Siriji, odakle poziva muslimane sa Zapada na oružanu borbu za kalifat pod vlašću IS-a. Za njim je raspisana međunarodna potjernica.

Salafisten in Deutschland Islam Koran Verteilung
Selefije besplatno dijelel Kur' an na njemačkim ulicama.Foto: dapd

„On je zvijezda džihadističke scene i ima publiku od 5.000 do 10.000 selefija u Njemačkoj" , kaže stručnjak za terorizam Gido Štajnberg. Ovaj islamista ima reputaciju opasnog i neuračunjivog čovjeka – već jednom je prijetio atentatom na kancelarku Angelu Merkel. Sada je ponovo podigao uzbunu u njemačkim i američkim službama, svojim pismom koje se raširilio internetom. Silvio kao „Alahov ratnik“ poziva na napade na Njemačku, i borbu protiv nevjernika.“Zadajte im udarac koji nikada neće zaboraviti“, kaže on.

Mržnja u visokoj definiciji

Snage bezbjednosti ove prijetnje uzimaju veoma ozbiljno, prije svega zbog velikog broja njegovih pristalica. Istovremeno, tu je i činjenica da postoje konkretne naznake o metama napada. Navodno je jedan od ciljeva američko postrojenje sa nuklearnim oružjem u bazi Bihel na teritoriji Njemačke. Mediji prenose da su mjere bezbjednosti u toj bazi trenutno pojačane. Pretpostavlja se da u bunkerima leži do 20 nuklearnih bojevih glava. Po navodima pokraijnske policije Rajnland-Pfalca, strože se nadzire i američka vazdušna baza Ramštajn, a potencijalne mete ekstremista su i državne i crkvene institucije, ali i privatne organizacije i saobraćajna mreža.

Po podacima njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka, u Siriju je od 2011. otišlo oko 320 njemačkih džihadista. Od 2013, taj broj se posebno brzo povećava, a dio tog talasa bio je Silvio K. iz Saksonije. Stručnjak za islamizam Ahmet Senjurt smatra da je ovaj njemački salafista želio da postane „dio revolucionarne avangarde“. Islamski kalifat je suprotnost zapadnjačkom porektu, kaže ovaj stručnjak za Dojče vele. „Ideologija pripadnika Islamske države možda nama izgleda kao nešto iz srednjeg vijeka, ali oni se služe veoma modernim sredstvima za komunikaciju i medijskim strategijama.“ Ovaj način propagande je posebno efikasan kod onih koji se nikada nisu zaista uklopili u njemačko društvo.

Pro Deutschland demonstriert
Ovo su demonstracije onih koji su protiv izgradnje džamija u Njemačkoj.Foto: picture-alliance/dpa

Džihad stigao do Brisela

Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju na opasnost koju džihadisti predstavljaju ako se jednog dana vrate u Njemačku. Tada će njihovi stavovi biti još radikalniji, a posjedovaće i vojnu obuku. Senjurt smatra da još nema razloga za paniku: Istovremeno, sve činjenice kažu da bismo trebalo da budemo oprezni i pripremljeni.“ Mogući su samoubilački napadi ili scenariji slični napadu na Jevrejski muzej u Briselu maja ove godine, kada je jedan mladi islamista ubio četvoro ljudi . Utvrđeno je da je on ranije bio deo "svetog rata" u Siriji.

Hans Georg Masen, predsjednik savezne Službe za zaštitu ustavnog poretka, smatra da je napad u Briselu konkretna naznaka da su povratnici iz Sirije postali evropski problem. To predstavlja veliki izazov za službe bezbjednosti, kaže Masen, a osumjničeni ne moraju da odgovaraju klišeima o borcima sa Bliskog istoka. Početkom avgusta u javnosti se pročulo da je bavarski ogranak Službe za zaštitu ustavnog poretka uhapsio jednu ženu koja se vratila iz Sirije, gdje je učestvovala u borbi protiv Asadovog režima. Sa sobom je na bojno polje povela i svoje dvoje djece.