Oni su promijenili Njemačku: ekološki aktivisti, komunisti, feministkinje - i ministri. | Evropa | DW | 10.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Oni su promijenili Njemačku: ekološki aktivisti, komunisti, feministkinje - i ministri.

Nekada šarena gomila, a danas ozbiljna stranka. Prije 40 godina osnovani su njemački Zeleni. Na tako dobre izglede u januaru 1980. niko nije mogao računati.

Bila je to jedna izrazito šarena gomila koja  se 12. i 13. januara 1980. godine okupila u Karlsruheu: tu su bili i veterani studentskog pokreta iz 1968. godine, ekološki aktivisti, borci za mir, konzervativci, aktivisti za prava životinja, feministkinje i komunisti. Mnogi muškarci su imali duge brade i tregeršluse u svim mogućim bojama, a žene pletene pulovere, uglavnom samostalne ručne izrade. I na kraju je tu bila jedna nova stranka koja je trebala promijeniti zemlju. Tada su osnovani njemački Zeleni.

Zatvoreni partijski sistem do pojave Zelenih 

Za etablirane stranke u Njemačkoj to je bilo nešto posve novo i nepoznato. Od završetka Drugog svjetskog rata su CDU, CSU, SPD i FDP skoro samostalno određivale politiku tadašnje Savezne Republike. Ali već 1983. je Zelenima pošlo za rukom da uđu u Bundestag, gdje su ih na početku posmatrali i prihvatali kao mješavinu osobenjaka i neodgojene djece. Generacija koja je još bila pod uticajem studentskih nemira kasnih šezdesetih, ubrzo je u toj stranci preuzela vodeće pozicije. Otto Schily, lijevičarski pravnik, formirao je prvu parlamentarnu grupu. Joschka Fischer, koji je u Frankfurtu djelovao u nasilnim autonomnim krugovima, postao je prvi ministar iz stranke Zelenih. On je 1985. imenovan za pokrajinskog ministra okoliša u Hessenu.

Joschka Fischer bei einer Demonstration 1983 (picture-alliance/dpa/H. Wieseler)

Joschka Fischer (desno od transparenta "No Nukes") na demonstracijama 1983. godine kada su Zeleni blokirali kasarnu američke vojske u Frankfurtu

Respekt prema osnivačima Zelenih

Sve to se davno dogodilo, ali današnji Zeleni se sjećaju osnivača svoje stranke. Član predsjedništva Zelenih Michael Kellner je izjavio za DW: „Gajim veliki respekt prema toj generaciji, koja je nevjerovatno promijenila ovu zemlju. I sebe isto tako. Sada oni dostojanstveno stare. Zbog toga možemo vidjeti i uspjehe Zelenih kod ljudi starijih od 60 godina."

Borba protiv nuklearne energije, zagovaranje razoružanja na Istoku i Zapadu, odbrana građanskih prava: te teme su igrale centralnu ulogu tokom prvih godina njihovog djelovanja. A 1998., skoro 20 godina poslije osnivanja stranke, Zelenima je uspjelo da uđu u centar moći: Joschka Fischer je postao savezni ministar vanjskih poslova, Zeleni su zajedno sa SPD-om sedam godina vladali Njemačkom. Zeleni su tada doživjeli najveću prekretnicu u svojoj historiji: Fischer je odobrio učešće njemačkih vojnika u vazdušnim udarima NATO, bez mandata UN, na Saveznu republiku Jugoslaviju koju su tada činile Srbija, Kosovo i Crna Gora. Prvi put poslije Drugog Svjetskog rata njemački vojnici su bili u borbenoj misiji. Do tada strogo pacifistička stranka ga je s mukom slijedila. Na njega je zbog toga tokom jednog stranačkog kongresa bačena kesa napunjena crvenom bojom.

Deutschland Parteitag Die Grünen in Leipzig (picture-alliance/dpa/H. Schmidt)

Zeleni su, pogotovo otkada je ekologija postala jedna od glavnih političkih tema, u stalnom usponu

Prije 30 godina: okupio se „Savez 90" (Bündnis 90). Michael Kellner je tada bio novi član stranke i bio je protiv Fischera. Nakon pobjede tadašnjeg ministra vanjskih poslova na stranačkom kongresu 1999. godine održanom u Bielefeldu, dugo je razmišljao o tome treba li napustiti Zelene. No, ipak je ostao, jer su mu temeljni ciljevi stranke bili važniji. Kellner o razlozima ostanka u stranci za DW kaže: "Zato što smo donijeli samostalnu ideju u politiku, naime, ideju da je za ljude važno kada se pitanja zaštite životne okoline i prirode, te zaštite klime uvedu u centar politike."

Još prije toga, u vrijeme dok su bili opozicija, dogodila se još jedna radikalna prekretnica: Zeleni sa Zapada su dobili istomišljenike na Istoku. Različiti građanski pokreti, među kojima je bio i „Novi forum" (das Neue Forum), priključili su se Savezu 90. Ali se to dogodilo mnogo kasnije. U maju 1993. obje grupe spojile su se u jednu stranku, koja od tada nosi službeni naziv: „Savez 90 / Zeleni (Bündnis 90 / Die Grünen). No, ni do danas Zeleni nisu zaista stigli na istok Njemačke, njihovi rezultati izbora tamo su daleko ispod onih na zapadu, posebno u velikim gradovima nekadašnje Savezne Republike Njemačke.

2002.: Prvo odustajanje od nuklearen energije

Bundesdelegiertenkonferenz Bündnis 90/Die Grünen (picture-alliance/dpa/J. Stratenschulte)

Annalena Baerbock

Drugi važan rezultat tokom vladavine Zelenih bilo je odustajanje od nuklearne energije. Nakon duge i istrajne borbe, politika i privreda usaglasile su se oko toga da se to postigne do 2020. Za Annalenu Baerbock, današnju šeficu stranke, je to odlučujući događaj. Ona je tada imala 22 godine, a danas za DW kaže: „Jasno pokazati da politika može dovesti do promjena, čak i onda kada je otpor veoma veliki: za mene je to bilo crveno-zeleno odustajanje od atomske energije. To sam tako vidjela: učešćem Zelenih u vladi provedeno je ono za što se godinama borilo.".

Kasnija vlada je najprije povukla tu odluku, ali je potom uslijedila nuklearna katastrofa u Fukušimi 2011. godine i nakon toga je odustajanje Njemačke napokon zapečaćeno. Zeleni su u anketama doživjeli uspon i spektakularno pobijedili na parlamentarnim izborima u Baden-Württembergu. Winfried Kretschmann postao je prvi zeleni premijer u jednoj saveznoj pokrajini.

Deutschland Umweltaktivisten im Hambacher Forst (picture-alliance/dpa/I. Fassbender)

​​​​Sve više Nijemaca shvata da se mnoge stvari iz temelja moraju mijenjati

Već mjesecima iznad 20 posto

Od kada se zaštita klime nalazi u samom vrhu političkog dnevnog reda, Zeleni se u izbornim anketama stabilno drže na preko 20 posto, a dio su vlada u 11 od 16 saveznih pokrajina. Na evropskim izborima prošle godine ostvarili su rekordan rezultat od 20,5 posto. U svakom slučaju, u posljednjih pet godina Zeleni su u usponu: mnogi mladi ljudi su se pridružili stranci, broj članova je porastao sa oko 60 000 na gotovo 100 000. Jedan od njih je i Georg Kurz, glasnogovornik organizacije koja okuplja mlade kadrove "Zelena mladost". Za njega su ključni događaji iz bliske prošlosti:: „To je prošla godina u kojoj se moglo vidjeti da su se vremena promijenila, u kojoj je sve više i više ljudi počelo da shvata da ovako ne ide dalje, da se moramo fundamentalno promijeniti. Zapravo, sada nastupa odlučujuća faza u istoriji Zelenih."

Naime, riječ je o stvarnoj borbi protiv klimatskih promjena. Mnogi posmatrači polaze od toga da Zeleni imaju dobre šanse da ponovo, nakon sljedećih saveznih izbora 2021. godine, budu dio njemačke savezne vlade u Berlinu. Na tako dobre izglede niko nije mogao računati prije četrdeset godina - ​​u januaru 1980.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije