Olaf Šolc u Parizu: Prva državna posjeta od velikog značaja | Evropa | DW | 10.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

pariz - berlin

Olaf Šolc u Parizu: Prva državna posjeta od velikog značaja

Olaf Šolc putuje u Pariz, u prvu zvaničnu posjetu otkako je imenovan za kancelara. Kako se u Francuskoj gleda na novog njemačkog predsjednika vlade? I zašto je ova posjeta više od protokolarne?

Kada je voditeljka u televizijskoj debati pitala Olafa Šolca gdje će prvo otputovati kao kancelar, odgovorio je kao iz topa: „U Pariz". Tada se još činilo da je Šolc prilično daleko od toga da postane kancelar, njegova Socijaldemokratska partija (SPD) loše se kotirala u anketama. Sada je on novi njemački kancelar, i već trećeg dana svog mandata putuje u susjednu Francusku, u posjetu najvažnijem partneru Njemačke u Evropi.

- pročitajte još:Kakvu njemačku vladu priželjkuje Pariz?

Olaf Šolc neće prvi put biti u Jelisejskoj palati. Tamo ga dobro pamte kao vicekancelara i ministra finansija. U saradnji s francuskim kolegom Brunom Lemerom podržano je stvaranje fonda za obnovu EU nakon pandemije. „Za nas, Šolc iznad svega znači kontinuitet i predvidljivost", kaže Kristof Aren, član vladajuće stranke (LREM).

Konačno odgovor na Makronovu pruženu ruku

„Vjerujem da će Pariz s velikim zadovoljstvom pročitati koalicioni sporazum njemačke vlade, posebno dio o evropskoj, spoljnoj i bezbjednosnoj politici", kaže za DW Ronja Kempin iz njemačke Fondacije za nauku i politiku (SWR).

Olaf Šolc i Emanuel Makron

Olaf Šolc je još kao kandidat za kancelara boravio u posjeti Parizu

Nova njemačka vlada prije svega želi „strateški autonomnu Evropu". Drugim riječima, Evropu koja je u stanju da zauzme jednoglasan stav o spoljnoj i bezbjednosnoj politici. To je nešto za šta se francuski predsjednik Emanuel Makron odavno zalaže, ali je do sada u Berlinu nailazio na rezervisanost.

Generalno gledano, koalicioni sporazum je po mnogo čemu zakašnjeli odgovor na Makronovu pruženu ruku Njemačkoj, kaže Pol Moris iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI). Francuska je, naime, godinama bila prilično razočarana u Njemačku pod vođstvom Angele Merkel.

Predsjednik Makron je samo nekoliko mjeseci nakon izbora, septembra 2017. u govoru na Sorboni, predstavio ambiciozan plan za budućnost Evrope.

„Evropa koju poznajemo je preslaba, prespora, suviše neefikasna, ali s obzirom na velike izazove u svijetu, samo Evropa nam daje prostor za manevrisanje", rekao je Makron. Rješenje je za njega, dakle: više Evrope.

On se nadao da će Njemačka ustati, pridružiti se Francuskoj i oblikovati zajedničku evropsku budućnost. Ali odgovora nije bilo. Razlozi su loš tajming u Berlinu, teški koalicioni pregovori i iznad svega oprez u Njemačkoj da se ne napravi preveliki korak ka evropskim integracijama.

Šta je još drugačije – i bolje

„Po pitanjima evropske politike s novom Vladom Njemačke moći će da se postigne zajednički jezik brže nego ranije", smatra Ronja Kempin. Jer, s malo riječi, koalicioni sporazum mijenja mantru prethodne vlasti. Na sedam stranica mogu da se pročitaju djelimično radikalni zahtjevi i investicioni projekti za cijelu Evropu. Nezamislivo je da će to podržati evropski susjedi, posebno kada se imaju u vidu zemlje poput Poljske ili Mađarske.

Zbog toga nova vlada u Berlinu navodi i to da će manje čekati na one koji koče: „Ponovo ćemo dati prioritet metodi Zajednice, ali, tamo gdje je to neophodno nastavićemo da napredujemo s pojedinačnim državama-članicama", navodi se u Sporazumu.

„Toga nije bilo u 'političkom DNK' prethodne vlade", kaže Kempin. „Diferencirana integracija" se čak nije ni razmatrala – uvijek se govorilo da svih 27 mora da ide u korak". Sada su, međutim, sasvim moguće i manje „grupe voljnih". Upravo to je inovacija koju su čekali u Francuskoj.

Povrh svega, Koalicioni sporazum pridaje veliki značaj francusko-njemačkim odnosima. „Francusko-njemačka parlamentarna skupština pominje se na strani 136", ukazuje Kristof Arend. „Ovo je snažan signal da buduća njemačka vlada tu skupštinu shvata veoma ozbiljno, odnosno da se prepreke mogu prevazići i kroz druge nivoe saradnje.

Macron i Merkel

Nisu svi Makronovi prijedlozi nailazili na oduševljenje u Njemačkoj

Sporne teme

Naizgled nerješive tačke spora ipak ostaju. Na primjer, osjetljivo pitanje nuklearne energije. Nova njemačka koalicija postavila je sebi za cilj da do 2030. iz obnovljivih izvora energije proizvodi 80 odsto električne energije. Njemačka ostaje pri planovima za postepeno ukidanje korišćenja nuklearne energije, dok u Francuskoj ljudi misle da se klimatski ciljevi mogu postići samo boljom, modernom nuklearnom energijom.

- pročitajte još:Merkel i Macron: "Nastavljamo zajednički i poslije izbora"

Pariz takođe sa skepticizmom pa čak i strahom gleda na novog ministra finansija Kristijana Lindnera, zagovornika „budžetske ortodoksije". Sa šefom liberala (FDP) na funkciji njemačkog ministra finansija, reforma Evropskog pakta za stabilnost u pravcu veće fleksibilnosti javnog duga još manje je realna. I tu Francuska i južnoevropske zemlje stoje na jednoj strani, dok su na suprotnoj strani Njemačka i takozvana „štedljiva četvorka" (Austrija, Holandija, Švedska i Danska).

Vremena je malo

Naravno, sve su to „svađe daleke budućnosti". Francuska prvo mora da od januara preuzme predsjedavanje Savjetu EU na šest mjeseci, a u aprilu su tamo i izbori. A to znači mnogo posla i – neizvjesnost.

Njemačka i Francuska imaju dakle tri mjeseca da pokrenu velike evropske projekte. To je jedan od razloga zašto je putovanje Olafa Šolca u Pariz više od protokolarne posjete i Makron i Šolc će morati da se usaglase o nekim stvarima. Na taj način, novi njemački kancelar već je krenuo s poslom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu