OHR - Visoki rezervista

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je danas (19.10.2009 objavio tekst pod nazivom „Visoki rezervista“. Mihael Martens u ovom tekstu podsjeća da je BiH godinama na umirujući način stabilna zemlja. Međutim, kada je riječ o reformama, tu je nesposobna i dosta tvrdoglava, jer političari sva tri bh. konstitutivna naroda to obostrano blokiraju. EU je u posljednjem izvještaju o potencijalnim zemljama kandidatima, kada je riječ o BiH, pored ostalog pozitivnim navela saradnju sa haškim Tribunalom. Međutim, Brisel i dalje kritikuje dugotrajnu samoblokadu zemlje. Najviše se kritikuje zloupotreba prava veta od strane oba entiteta u zemlji. Ovim vetom, što je do sada često bio slučaj, može se zaustaviti svaki politički proces u zemlji. Tu se prije svih ističe autoritativni premijer RS-a koji je devedesetih godina bio miljenik Zapada jer je važio za „umjerenog Srbina“ i što se borio protiv klike haškog zatvorenika Radovana Karadžića.

Martens za njemačku publiku objašnjava stavove iz RS i F BiH, ali i navodi da većina poznavalaca prilika u BiH smatra da se OHR održao kao rezervna vlada te da čak šteti prvobitnom cilju, a to je demokratizacija zemlje, jer se političari, koji se plaše odgovornosti, skrivaju iza ove institucije. Tri visoka predstavnika u BiH su tokom vikenda uputili otvoreno pismo povodom pregovora u Butmiru u kojem ističu da ne bi trebalo ukinuti potpunu međunarodnu kontrolu nad BiH. Za slučaj, koji nije nemoguć, a to je da nakon ukidanja OHR-a razgovori o ustavnim promjenama ponovo propadnu, oni predlažu „rezervni mehanizam“ i da međunarodna strana i nakon zatvaranja OHR-a garantuje mir i stabilnost. Time više ne bi važilo da se BiH ne može približavati EU jer ona pregovara samo sa suverenim državama, a ne sa svojim „kolonijama“. Uzor za takvu konstalaciju bila bi Njemačka nakon Drugog svjetskog rata u kojoj je kontrolno vijeće saveznika ultimativni suverenitet zadržalo sve do ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine“, piše Michael Martens u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Kosovo i Makedonija se približavaju

Spor oko granice između Kosova i Makedonije je tokom vikenda riješen čime su stvorene sve pretpostavke za uspostavljanje diplomatskih odnosa. List „Neue Zuercher Zeitung“ navodi da je sporno pogranično područje 2001. godine korišteno kao baza albanskih gerilaca za njihovu borbu protiv makedonskih snaga sigurnosti. U posljednjih nekoliko godina je slabo kontrolisano pogranično područje, koje se dijelom protezalo kroz planinske predjele, služilo za ilegalne poslove kao što su trgovina drogom ili oružjem. Razlog za spor između Kosova i Makedonije, oko linije razgraničenja, je taj što Kosovo, kao bivša srbijanska provincija, 2001. godine nije prihvatilo granice, dogovorene između Srbije i Makedonije. Na takvim „staklenim nogama“ su se i zasnivali odnosi dvije balkanske države“, navodi uvodničar lista „Neue Zuercher Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović