OHR, ruska pomoć i građanski rat | Politika | DW | 24.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

OHR, ruska pomoć i građanski rat

Ruska delegacija Savjeta Federacije Federalne skupštine tokom posjete BiH pozvala je na zatvaranje OHR. Reakcije stižu zbog ocjene Valentine Ivanovne Matvijenko da se u BiH desio „građanski rat“.

„Više volim rusko g***no nego američku tortu“, ova kultna rečenica iz filma „Otac na službenom putu" možda najbolje oslikava svijest  koja preovladava u RS i Srbiji. Posljednjih mjeseci vode se rasprave o tome da li je i koliki uticaj Rusije na balkanske zemlje i na kojim način se sprovodi taj uticaj. Konkretno, u BiH nema značajnije ruske investicije osim preuzimanje naftne industrije 2006. godine u Republici Srpskoj. Inače, gubici su veći nego što realno postoji potreba za njom. Oni, politički, tiho se prelamaju jedan preko drugog bez konkretnih poteza.

Bezbjedosni rizik?

Ipak, veliku medijku pažnju dobila je posjeta ruske delegacije predvođena „ruskom Margaret Tačer", desnom rukom Vladimira Putina, Valentina Ivanovna Matvijenko koja boravi u dvodnevnoj posjeti BiH. Danas, drugog dana posjete sastaće se sa članovima Predsjedništva BiH, a nako toga u Banjaluci sa predstavnicima vlasti RS. Sve to u Banjaluci prate neviđene mjere bezbjednosti.

Predsjednik RS Milorad Dodik često ističe dobre veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom

Predsjednik RS Milorad Dodik često ističe dobre veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom

Pored toga što je pozvala na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Matvijenko je rekla da je Rusija garant Dejtonskog sporazuma ali i da se u BiH desio „građanski rat", što je naišlo na oštre reakcije u Federaciji BiH.

„Mi u Rusiji ubijeđeni smo da zakonodavce u BiH koji imaju iskustvo izgradnje države od temelja, koji su preživjeli građanski rat i teški dugotrajan period revitalizacije, mogu da pronađu racionalan rasplet komplikovanih pitanja koja stoje pred zemljom”, rekla je Matvijenko.

Miješanje u unutrašnja pitanja BiH

Nije trebalo dugo čekati na reakcije iz bošnjakog političkog korupusa odakle stižu osude ovakve izjave. Pozvali su Matvijenko da posjeti Srebrenicu i da nakon toga odgovori kakav se rat desio u BiH prije 25 godina. Takođe poručuju da je ruska delegacija zloupotrijebila gostoprimstvo i da se miješa u unutrašnja pitanja BiH.

Zato je u Banjaluci sve spremno i teško da će biti sličnih istupa koji bi mogli da naljute političare, izuzev poslanika Koalicije Domovina koji su već najavili da neće prisustvovati svečanoj sjednici Narodne skupštine RS na kojoj će se obratiti Matvijenko.

„Posjeta ruske delegacije spada u uobičajenu parlamentarnu saradnju. Dakle i posjeta Sarajevu i Banjaluci može da predstavlja jedan uobičajeni vid razmjene iskustava i razgovora o dostignućima u oblasti demokratije i parlamentarizma", kaže za DW stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja.

Nema izvidnice

Miloš Šolaja

Miloš Šolaja

„Tačno je da Rusija nastoji što bolje da se pozicionira u regionu ali ova ruska delegacija nije nikakva izvidnica", kaže Šolaja: „Ne mislim baš da su parlamentarne delegacije te koje na taj način jačaju uticaj neke zemlje. Suština je da parlamenti sarađuju i to je normalna pojava“.

Ipak Matvijenko se na funkciji predsjednice Savjeta  Federacije Gornjeg doma Federalne skupštine Ruske Federacije nalazi od septembra 2011. godine. Važi za jednu od najbitnijih osoba Vladimira Putina.  Stalna je članica Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije.

„Ovoj posjeti se pridaje veliki značaj posebno u RS. To ne treba da čudi s obzirom na stalno prenaglašavanje tih veza koje postoje na relaciji Rusija RS. Tako da su i mjere koje su preduzete upravo u znaku prenaglašenih veza i uticaja odnosno stvaranja slike o snazi tih odnosa“, kaže politički analitičar Tanja Topić ističući da je ruska delegacija prvo posjetila Sarajevo, a zatim Banjaluku, što prema njenim riiječima dovoljno govori o tim odnosima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije