1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Odnosi BiH i Srbije: Od "kolateralne štete" do reforme Dejtona

Samir Huseinović27. decembar 2008

Odnose između BiH i Srbije opterećuje ratno naslijeđe, paralele između Kosova i RS-a te pitanja granica i imovine. Novi ispit međusobnih odnosa bit će i predstojeća promjena Dejtonskog ustava, smatraju analitičari.

https://p.dw.com/p/GNG8
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić
Članovi Predsjedništva BiH neće se sastati sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom JeremićemFoto: DW

Slučaj Ilije Jurišića kojeg su srbijanske vlasti uhapsile na beogradskom aerodromu 2007. godine pod optužbom da je učestvovao u navodim zločinima protiv vojnika JNA u Tuzli 92. godine, u znatnoj mjeri opterećuju odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije. To potvrđuje i odbijanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da se susretne sa ministrom vanjskih poslova Srbije Vukom Jeremićem. Komšić je izjavio da je "Jeremić u BiH trebao doći sa Ilijom Jurišićem".

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kaže da Predsjedništvo BiH nije na vrijeme obavješteno o Jeremićevoj posjeti BiH, te da se zato sa ministrom vanjskih poslova Srbije neće susresti ni tokom boravka Jeremića u Banjaluci.

Jurišić kolateralna šteta nesređenih odnosa

"Prema svim dosadašnjim pokazateljima, srbijanske vlasti neopravdano drže u zatvoru oboljelog Iliju Jurišića uskraćujući mu i pravo na ljekarske preglede", kaže predsjednik Fondacije Istina Pravda Pomirenje Sinan Alić. "Sudski proces traje gotovo godinu dana, 25 svjedoka je izvedeno, a nijedan svjedok nije potvrdio navode iz optužnice, niti ima pojma ko je Ilija Jurišić", kaže Sinan Alić dodajući kako je "očigledno Ilija Jurišić kolateralna šteta nesređenih odnosa na relaciji Beograd - Sarajevo".

Da su odnosi između dvije zemlje "nesređeni" potvrđuje i ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović koji tvrdi da je "došlo do izvjesnog zastoja i nove doze nepovjerenja zbog slučaja Jurišić, različitih interpretacija presude Međunarodnog suda pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Srbije", ali i "neodmjerenih izjava pojedinih zvaničnika o povlačenju paralele između slučaja Kosova i Republike Srpske".

Ratno naslijeđe i promjena Dejtonskog sproazuma

Srbijanski analitičar Zoran Dragišić, međutim, vjeruje da su odnosi između BiH i Srbije u uzlaznoj putanji, iako su još uvijek opterećeni ratnim naslijeđem. "Odnose BiH i Srbije u ovom trenutku opterećuje to što u ovom trenutku saradnja sa Haškim sudom nije završena, to što svi ratni zločinci još nisu izašli pred lice pravde i ti procesi nisu završeni, a tu je i sudbina nestalih lica" ističe Dragišić. Dodaje kako će u budućnosti ti odnosi biti obilježeni i neminovnom promjenom Dejtonskog ustava što može biti "prilika za poboljšanje ali i pogoršanje odnosa između dvije zemlje".

Prema nevladinoj organizaciji ACIPS (Asocijacija alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije), odnose između BiH i Srbije narušavaju i specijalne veze Republike Srpske i Srbije. Uspostavljanjem specijalnih odnosa između manjeg bh entiteta i Srbije, "Republika Srpska integrira ključne razvojne funkcije sa Srbijom dok se sve čini da se osnaživanje odnosa unutar BiH zaustavi". ACIPS smatra da se radi o "Institucijskoj integraciji između jednog dijela BiH i druge države, što je direktna povreda suvereniteta BiH".