1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Odlučujući maraton EU

25. oktobar 2011

Zemlje evrozone postepeno rade na stabilizaciji krize evra. Samit ovih zemalja održan u nedjelju (23.10.) završen je bez konkretnih rezultata. Istina, došlo je do približavanja stavova ali da li sve ide u dobrom pravcu

https://p.dw.com/p/12yJZ
Teret na plećima EU sve je težiFoto: fotolia/Dufra

Sve vlade jesu naglasile da napreduju oko opširnih paketa mjera štednje, ali odluke o Grčkoj i jednom efektivnijem paketu spasa očekuju se tek u srijedu (2610.) u Briselu.  Restrukturiranje dugova Grčke, dokapitalizacija banaka, efektivniji paket spasa: to su temelji za suprotstavljanje Evrope dužničkoj krizi. Ali to su samo grubi temelji za planirani zaštitni zid oko eurozone. U stvarnosti je riječ o mnogo više - o sudbini Evrope. Zato veliki plan, koji će u srijedu biti predstavljen i usvojen, mora zaista da bude i veliko olakšanje. Šanse nisu nimalo loše, smatra Mihael Hiter, šef Instituta za njemačku privredu: "Na stolu su teme oko kojih je moguć konsenzus. Kada se Evropa sredinom nedjelje bude dogovorila oko tih tema, vjerujem da će porasti mir na tržištima."

Symbolbild Krise Euro EU Währung Schulden
Brisel je posebno zabrinut zbog situacije u AtiniFoto: picture alliance/dpa

Korak u dobrom pravcu

Istog mišljenja je i Mihael Hajse, glavni ekonomista osiguravajućeg koncerna Alijanc: "Napravljen je korak u dobrom pravcu. Na stolu je nekoliko različitih elemenata rješenja, koji zajedno treba da opuste situaciju na finansijskim tržištima. Smatram da smo na dobrom putu."

Ipak, još uvijek je otvoreno pitanje koliko će zaista veliko biti restrukturiranje dugova Grčke. S obzirom na nove, alarmantne brojeve o strašnoj finansijskoj situaciji Atine, čini se da će privatni kreditori morati da odustanu od najmanje polovine svojih zahtjeva. To opet ne bi bilo dobro za neke banke zbog čega bi morale da dobiju svjež kapital, u krajnjem slučaju i od država.

EU-Gipfel Euro Brüssel Gruppenbild
Pred predstavnicima zemalja eurozone stoji važna odlukaFoto: dapd

I na kraju, paket spasa od 440 milijardi evra bi preko tzv. poluge trebalo da bude znatno proširen. Tu se pominje rješenje prema kojem bi se privatnim kupcima državnih pozajmica obezbjedio jedan dio od rizika ukoliko zabilježe gubitak. To predstavlja neku vrstu osiguranja. Mihael Hajse te podržava: "Taj koncept je mnogo kritikovan zbog dodatnih rizika koje sa sobom nosi. Ali ako preciznije pogledate, to je vrlo efikasan koncept za efektivnu primjenu ograničenih sredstava koje poreski obveznici u Evropi daju na raspolaganje."

Francuski prijedlog, da se u to uvuče Evropska centralna banka, nije prošao. Dobra odluka, smatra Mihael Hiter: "To vrlo znači. Ne smije doći do novog miješanja monetarne politike i finansijske politike. Jedna bankarska licenca za Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) otvorila bi mogućnosti za ponovno finansiranje kod Evropske centralne banke. Time bi monetarna politika ponovo bila umiješana u rješavanje finansijsko-političkih pitanja."

Stimulisanje tržišta

Mihael Hajse se nada da će kombinacija restrukturiranja dugova, stabilizacije banaka i jačanja paketa spasa, u četvrtak stimulisati tržišta. Istovremeno Hajse ističe: "Srednjoročno gledano, neophodno je da se suština problema, a to je prezaduženost pojedinih država, efektno ukloni. Ako to još možemo da signaliziramo tržištima i donesemo političke odluke da Evropa u finansijskoj politici više zajednički nastupa, smatram da ćemo tokom iduće godine imati jasne znakove opuštanja situacije."

Autor: Henrik Böhme/Ivana Ivanović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić