Odlučuj tiho i bez velike diskusije | Politika | DW | 06.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Odlučuj tiho i bez velike diskusije

Osamnaest godina je Angela Merkel bila na čelu CDU. Sada se povlači sa mjesta predsjednice stranke. Koliko je promijenila demohrišćane? Da li će CDU ostati na kursu Angele Merkel ili će napraviti zaokret?

Hrišćansko-demokratska unija (CDU) početkom 2000. Bila je to stranka kojom su dominirali muškarci. Umjereno konzervativna, narodna partija. Pomalo dosadna, ali sa jasnim principima. Na listi njenih prioriteta visoko se kotirala liberalna ekonomska politika. I „hrišćanska percepcija čovjeka". Tako je CDU opisao politikolog Oskar Nidermajer.

Samosvjena CDU je, međutim, tada bila u krizi. Preživjela je težak poraz od socijaldemokrata (SPD) na izborima. Ubrzo poslije toga, Helmut Kol uvodi u svoj kabinet mladu istočnu Njemicu – Angelu Merkel. Zvali su je „Kolova devojčica". Ali ta „devojčica" se veoma brzo emancipovala. I više od toga.

U sred afere s donacijama za CDU, Merkelova se u otvorenom pismu distancirala do svog mentora. Samo nekoliko mjeseci kasnije, ona postaje šefica partije. Kao istočna Njemica, protestantkinja, razvedena naučnica – djelovala je kao strano tijelo u Kolovoj CDU.

Helmut Kol iAngela Merkel

Distanciranjem od mentora izazvala je njegov pad.

Skretanje ulijevo

Jedan od onih koji je tada na njenu kandidaturu gledao kritički bio je Fridrih Merc – danas najizgledniji kandidat za njenog nasljednika. On je bio jedan od čitavog niza njenih političkih rivala koji su smatrali da bi oni bili mnogo bolji šefovi partije. Među njima je bio i Volfgang Šojble. Ali Angela Merkel ih je sve gurnula na margine. Kada je 2005. postala kancelarka, za nju više niko nije predstavljao opasnost. Kada se radilo o pitanju moći, Merkelova je pokazala čvrstinu. Nastupala trezveno i uljudno.

Helmut Kol predvodio je CDU 25 godina, Angela Merkel više od 18. Nidermajer govori o „eri" Angele Merkel. „Ne samo zbog dužine njenog predsjedavanja, već i zbog toga što je snažno obilježila partiju, jer je i u privrednom i u društveno-političkom smislu skrenula ulijevo."

Jedna "promjena"- šefica partije

Mnoge promjene koje su se dogodile pod Angelom Merkel, u Kolovo vrijeme bi bile gotovo nezamislive. Pritom ona u početku nije djelovala kao veliki igrač. Često joj se prigovaralo da predugo taktizira i odugovlači, umjesto da donese odluku. Onda je postalo jasno da Merkelova upravo u važnim pitanjima odlučuje tiho, bez da partiji dozvoli da o tome diskutuje. Iznenadila je kod brojnih tema.

2010: Angela Merkel delovala je kao „štedljiva švapska domaćica". Usred finansijske krize isključuje mogućnost finansijske pomoći za prezaduženu Grčku. Ali, uskoro glasa za prvi paket pomoći kojem su uslijedila još dva. Evro i održanje Evrope postaju jedna od njenih velikih tema.

2011: Angela Merkel – koja važi za nekog ko se zalaže za nuklearke – nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi preko noći mijenja mišljenje i vladajuća koalicija pod njenim rukovodstvom odlučuje da se odustane od nuklearne energije.

2013: izjašnjava se protiv dvostrukog državljanstva, što je uvela prethodna vlada Zelenih i SPD. A 2017. pak staje u odbranu „dva pasoša", a protiv odluke sopstvene partije.

2015: Angela Merkel je 2004. smatrala da je multikulturalno društvo „propalo". Ali tokom izbjegličke krize 2015. izgovara onu svoju čuvenu rečenicu: „Uspjećemo!" Otvorene granice za izbjeglice – to mišljenje CDU dijeli i danas.

2017: Angela Merkel je dugo bila protiv istopolnog braka. Neposredno pred savezne izbore 2017. otvorila je put da se o tome glasa u Bundestagu – i to bez da je bilo pritiska poslaničkih grupa drugih stranaka. Takozvani „brak za sve" je izglasan.

Deutschland Angela Merkel Kanzlerin der Flüchtlinge

Merkel kao izbjeglička uzdanica

Nove teme, nove pozicije

Angela Merkel je kao šefica partije CDU gurnula ka političkom centru. Na taj način je i ubirala poene. Mnoge teme koje su tradicionalno bile nešto za šta se zalažu socijaldemokrate i Zeleni, Merkel je neočekivano izreklamirala kao teme CDU. Na primer: porodična politika. Pod vlašću Angele Merkel, usvojeno je pravo na dječiji dodatak, kao i pravo na mjesto u jaslicama. Tako je CDU na saveznim izborima 2013. dobila preko 40 odsto glasova – što je danas za tu stranku samo davni san. Angela Merkel uspjevala je da uz pomoć društvenih tema i tema koje se tiču zaštite životne sredine ubere poene i kod konzervativnih birača.

Tek po pitanju migracija i azilantske politike došlo je do podjele među demohrišćanima. Dok su mnogi tražili da se uvede gornja granica po pitanju prihvata potražilaca azila i izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja, Merkelova je bila protiv. „Ona je tu zauzela stav i branila ga, bez obzira na sve neugodnosti i kritike", ukazuje Oskar Nidermajer.

Zbog takvog stava, CDU je na posljednjim izborima 2017. izgubila mnogo glasova. Čak i to što je Merkelova odlučila da se više ne kandiduje za mesto predsjednice CDU, svoje razloge ima u migracionoj politici – koje se, inače, svi kandidati za njenog nasljednika danas odriču.

„U krajnjoj liniji, bilo je to veoma uspješno vrijeme za CDU", sumira politikolog Verner Pelc, koji je i sam član te stranke. No, „tamnu sjenu na sve baca to što je Merkel na kraju bula tvrdoglava i nepomirljiva, i nije prepoznala veliku opasnost za CDU: uspon jedne partije zdesna". On pri tom misli na Alternativu za Njemačku (AfD).

Kandidati s lijeva: Merc, Kramp-Karenbauer, Špan

Kandidati s lijeva: Merc, Kramp-Karenbauer, Špan

Nova partijska demokratija

Možda se promjena CDU koja se dogodila za vreme Angele Merkel, najbolje ogleda u trci za njenog nasljednika. Troje glavnih kandidata na regionalnim konferencijama takmiče se jedni protiv drugih. I još neki su se „izvukli ispod pokrivača" i napadaju dosadašnju šeficu. To je novum kod demohrišćana: Helmut Kol se za izbore 1998. sam proglasio za kandidata za kancelara.

CDU je danas otvorenija i raznovrsnija. Ona oslikava društvo koje je sve više heterogeno. Doduše, istina je da u redovima CDU postoji i čežnja za ponovnim uspostavljanjem jasnih, konzervativnih pozicija, ali „vrijeme se neće vratiti unazad, bez obzira ko bude bio njen naslednik", smatra Oskar Nidermajer. Taj politikolog smatra da to „uopšte i nije moguće". I dodaje: „To niko i ne želi". Pitanje je samo „hoće li se u potpunosti nastaviti isto ili će se napraviti umjerene korekture". Jer, za vremenom kakvo je bilo pod „patrijarhom Kolom", izgleda da većina u CDU – ne žali.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.