Odgađanje NSU procesa bolno, ali ispravno

Odgađanje suđenja pripadnici tzv. Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), Beati Zschäpe, za tri tjedna je katastrofa za pripadnike obitelji žrtava NSU trija, ali je ispravno, složni su u svojoj ocjeni njemački listovi. Odluka Višeg pokrajinskog suda u Münchenu da za tri tjedna odgodi početak suđenja kako bi imao vremena organizirati novo akreditiranje novinara je fijasko i spas ujedno, komentira Süddeutsche Zeitung (SZ): "Kao prvo fijasko, jer očituje da je sud zakazao. Kao drugo spas, jer bi hektične korekture izazvale opasnost od novih grešaka." SZ s tim u svezi dalje komentira da s tom odgodom NSU proces "započinje jednim priznanjem, od njemačkog Ustavnog suda iznuđenim priznanjem da je učinio greške u pripremi procesa".

Frankfurter Rundschau pojašnjava da je za brojne pripadnike obitelji žrtava, koji su htjeli nazočiti procesu, odgoda od tri tjedna katastrofa. "Svi oni su se duševno pripremili za početak procesa i sada se osjećaju odbijenima. Ipak je odgoda ispravna - pod uvjetom da Viši pokrajinski sud iz svoga dosadašnjeg zakazivanja izvuče prave konzekvence. To bi primjerice značilo da se sud u novom postupku akreditacije na odgovarajući način uzme u obzir interese turskih i grčkih medija", komentira Frankfurter Rundschau i ističe da je kod mnogih migranata, kroz zakazivanje vlasti pri istragama serije ubojstava NSU-a, narušeno povjerenje u pravnu državu.

Nedovoljan senzibilitet suda

Die Welt također komentira da je odgađanje početka NSU procesa dodatno opterećenje za pripadnike obitelji žrtava, jer su se emocionalno i organizatorski pripremili za proces: "rezervirana putovanje se moraju stornirati, zatraženi odmor se mora odgoditi. Oni moraju doslovno platiti cijenu za nedovoljni senzibilitet suda." Ovaj list međutim ujedno ističe da je pravno taj kompletni novi start, odnosno postupak provođenja akreditacije iznova, ispravan, jer je prvi "postupak dodjele mjesta bio pogrešan. Neke redakcije su očito bile prije informirane nego druge. Znači, radije jedan novi pokušaj, ovaj put s transparentnim pravilima i presudom koja će poslije biti neosporna."

Da je odgađanje početka NSU procesa ispravno, navodi se i u komentaru taz-a. Taj list napominje da su sada, pri novom postupku akreditacije, nužne dvije stvari: "Moraju biti isti uvjeti za sve novinare. Ako opet bude važan redoslijed, moraju svi blagovremeno saznati kad počinje postupak akreditacije. Drugo, morao bi se rezervirati veliki kontingent za međunarodne medije." Taz savjetuje da bi najbolje bilo kad bi "Viši pokrajinski sud prenosio sliku i ton u jednu radnu prostoriju za novinare. Time bi situacija s mjestima bila puno opuštenija za medije i ostalu publiku. A kako Viši pokrajinski sud sumnja da je to zakonski dopušteno, Bundestag bi to u međuvremenu mogao razjasniti. I to bi bila jedna od prednosti odgađanja", zaključuje taz.

HDZ ponovno kroči nacionalističkim putem?

Berlinski taz se na svojim online stranicama ovoga utorka (16.4.) osvrće i na izbore za Europski parlament, koji su održani u nedjelju (14.4.) u Hrvatskoj. Vladajući socijaldemokrati su dobili pet zastupničkih mjesta, a konzervativni HDZ šest mjesta, pojašnjava taz i dodaje da su ti rezultati "lekcija za vladajuću stranku". Osvrćući se na izlaznost od samo oko 20 posto, list navodi da stranke, dva i pol mjeseca pred izgledni ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., teško da su mogle motivirati svoje birače.

"Hrvatski mediji nisku izlaznost obrazlažu nesigurnošću stanovništva zbog pristupa EU-u. Nade da će pristup biti nagrađen investicijama iz Europske unije i gospodarskim usponom su značajno oslabljene zbog krize eura. Hrvatsko gospodarstvo se nalazi u slobodnom padu, stopa nezaposlenosti je, obzirom na krizu, pod socijaldemokratski vođenom vladom prešla 20 posto. Samo gospodarski oporavak u Italiji, Sloveniji i južnim susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji bi hrvatsko gospodarstvo mogao pokrenuti. Ali s tim se ne može računati. Vlada stoga ove godine polaže nade u boom turističke branše", piše taz.

Austrijski Die Presse također komentira slabu izlaznost na izbore za Europski parlamenta te navodi da u Hrvatskoj "Europska unija već odavno više ne važi kao obećana zemlja. Hrvati na osnovu Slovenije vide da članstvo ne rješava automatski sve probleme". Osvrćući se na HDZ-ovih osvojenih šest mjesta, Die Presse piše da je to za nekadašnju vladajuću stranku prva izborna pobjeda, kakvu nisu već duže doživjeli, a da je ujedno i usmjeravajuća za njezinu buduću politiku. "Čini se da se HDZ ponovno orijentira prema njegovom starom kursu iz 1990-ih. Tada je Franjo Tuđman svojoj stranci dao jasne konture. Tuđmanov nasljednik, Ivo Sanader, je poslije stranku trebao oblikovati kao konzervativnu stranku zapadnjačkog oblika i HDZ uputiti u EU smjeru. Današnji HDZ ponovno polaže na nacionalističku kartu, što se pokazuje i po tome što su za EU izbore nastupili zajedno s desničarskom strankom HSP AS, i što HDZ-ovi političari javno plješću desničarima kad otvoreno nastupaju protiv Srba", napominje Die Presse.

Taj list s tim u svezi još dodaje da su kritičari zabrinuti takvim razvojem događaja te da strahuju da bi Hrvatska mogla krenuti sličnim putem kao Mađarska.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić