Odbrana traži oslobađajuću presudu za hrvatske generale

Na suđenju generalima Hrvatske vojske, Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, koji su optuženi za zločine nad srpskim civilima u operaciji "Oluja" početkom avgusta 1995. godine, zastupnici tužbe i odbrane tri dana su držali završne riječi. Prvo su tužioci obrazlagali da su u svom dokaznom postupku dokazali krivicu optuženih i predložili za Gotovinu kaznu od 27 godina zatvora, za Markača 23, a Čermaka 17 godina. Juče i danas zastupnici odbrane pobijali su njihove argumente i zatražili oslobađajuću presudu za svu trojicu.

Odgovornost Ante Gotovine

Generala Gotovinu je petoro tužilaca teretilo za teške zločine vojnika koji su mu bili podređeni kao zapovjedniku Zbornog područja Split i komandantu operacija "Oluja". Njegova odbrana nije pobijala da je bilo pojedinačnih zločina, ali da za njih general Gotovina nije odgovoran. Isticali su i da su mnoge zločine u Krajini počinili civili, nad kojima optuženi nije mogao imati kontrolu. Na kraju su advokati optuženenog istakli da je on u pritvoru "po neosnovanim optužbama", a da mu svijet duguje zahvalnost", jer je svoj život izlagao opasnosti da bi porazio one "koji su etnički očistili prostor bivše Jugoslavije."

"U vrijeme kad je bio suočen sa bezobzirnom neprijateljskom snagom koja je etnički očistila i okupirala jednu tećinu hrvatske države, suočen sa tako teško situacijom koja je slijedila, u sjeni onog što se desilo u Srebrenici, pod prijetnjom onog da će pasti Bihać, on je poduzeo nužne i razumne mjere i gledajući razumno odredbe humanitarnog prava, imajući u vidu strahote rata u kojem se borio, pravda zahtijeva da ga se proglasi nevinim za neosnovane optužbe, koje mu se stavljaju na teret. Mi smatramo da bi ovo raspravno vijeće trebalo donijeti oslobađajuću presudu za generala Gotovinu po svim točkama optužnice," rekao je jedan od trojice Gotovininih advokata, Pajam Akavan (Payam Akhavan).

Čermak u Kninu „slučajno“

Oslobađajuću presudu zatražili su i branioci generala Ivana Čermaka. Oni su tvrdili da je on u Knin dospio mimo svoje volje, gotovo slučajno, pošto ga je tadašnji hrvatski predsjednik Tuđman, pred sam početak "Oluje" odredio da bude zapovjednik Zbornog mjesta Knin. U Kninu se, po tvrdnji branilaca, posvetio normalizaciji života u gradu i saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice. "On je osoba koja se u pogrešno vrijeme našla na pogrešnom mjestu, a nije učinila ništa loše", istakao je njegov branilac Stiven Kej (Steven Kay), zatraživši oslobađajuću presudu.

Odbrana Mladena Markača, bivšeg zapovjednika specijalne policije u operaciji Oluja, smatra da on nikakve veze nije imao sa zločinima na terenu, koje su individualno počinili pojedinci izvan njegove kontrole. Gdje god je znao za zločine, preduzimao je mjere da ih spriječi i kazni počinioce, tvrdili su njegovi branoci i zatražili oslobađajuću presudu.

Pošto su obje strane održale završnu riječ, zastupnici tužbe su se u jednočasovnom izlaganju osvrnuli na navode branilaca. Na kraju je tim branilaca trojice generala imao po jedan sat vremena da odgovori tužiocima. Na ovom suđenju preostaje još samo odluka sudijskog vijeća, to jest izricanje presude Gotovini, Čermaku i Markaču, što ne bi trebalo očekivati prije kraja jeseni.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić