Odbačen Šešeljev zahtjev za oslobađanjem

U četvoročasovnom obrazloženju odluke Vijeća, predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti je naglasio da postoje neosporni dokazi da je optuženi Šešelj svojim govorima prije i za vrijema rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj širio rasnu, nacionalnu i vjersku diskriminaciju i mržnju i da je podsticao da se nasiljem ostvari njegova ideologija. Osnovni cilj te ideologije bio je ujedinjenje "svih srpskih zemalja" u "homogenu Veliku Srbiju". Ostvarivanje tog cilja podrazmijevalo je etničko čišćenje i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj i uspostavljanje silom zapadne granice Srbije na liniji Karlobag – Ogulin – Karlovac - Virovitica.

Vijeće je zaključilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza da postoji, kako je predsjedavajući sudija rekao, bitna veza između podsticanja i zločina koji su navedeni u optužnici. Svojim govorima optuženi je širio mržnju prema Nesrbima. Nakon osnivanja Srpske radikalne stranke 1991. godine, pozivao je na rat protiv "istorijskih neprijatelja Srbije", odnosno protiv "stanovništva hrvatske, muslimanske i albanske nacionalnosti na teritoriji bivše Jugoslavije". Širio je atmosferu straha među civilnim stanovništvom i podsticao na progone i etničko čišćenje ne-Srba. O tome ima dovoljno dokaza u njegovom časopisu "Velika Srbija", koji je sam nazvao moćnim oružjem za postizanje ciljeva svoje četničke ideologije. Većina dokaza postoji i u njegovim knjigama.

Prijetio osvetom i omalovažavao ljude druge nacionalnosti

Pisao je, navedno je u odluci, da su Srbi previše opraštali u istoriji i prijetio da će se, ako ponovo počne genocid Hrvata i Muslimana nad njima, ne samo s tim obračunati, nego se i osvetiti za žrtve u prvom i drugom svjetskom ratu. Uz to je na sve načine omalovažavao pripadnike drugih nacija. Sve Hrvate je nazivao ustašama a Bošnjake balijama. Navodio je, na primjer, da ima samo 16 Hrvata koji mogu ostati u Srbiji. Ostali moraju napolje. U vrijeme napada na Vukovar govorio je da ni jedan ustaša ne smije ostati živ.

Vijeće je konstatovalo da je optuženi Šešelj morao biti svjestan kakav efekat imaju njegovi zapaljivi govori i da oni direktno podstiču na zločine, to jest na progone, ubistva, razaranje naselja, pljačke i okrutno ponaašanje, za šta su izvedeni neosporni dokazi. Ni optuženi nije poricao zločine, ali je tvrdio da ih nisu počinili njegovi dobrovoljci. Međutim, dokazi govore suprotno. Odluka tročlanog Pretresnog vijeća o odbacivanju Šešeljevog zahtjeva za oslobađanjem donesena je većinom glasova. Predsjedavajući sudija Antoneti bio je protiv te odluke. On će u nastavku zasjedanja obrazložiti svoje izdvojeno mišljenje.

Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednik: Jasmina Rose