Obuka imama u Njemačkoj | Politika | DW | 09.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Islam u Njemačkoj

Obuka imama u Njemačkoj

U aprilu počinje obuka imama u Njemačkoj. Obuka će se vršiti u islamskom koledžu Univerziteta u Osnabrücku. O ciljevima obuke za DW govori predsjednik UO islamskog koledža Hafiz dr. Esnaf Begić.

Dr. Esnaf Begić

Dr. Esnaf Begić

Izjava bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa prije više od deset godina da je "islam dio Njemačke" pokrenula je debatu koja i danas traje. Da li je islam dio Njemačke?

Dr. Begić: Naravno da je islam dio Njemačke. Izjava bivšeg predsjednika Wulffa je potvrda društvene realnosti u kojoj mi živimo. Društvena realnost je najmanje pola stoljeća takva za dobar dio stanovništva u Njemačkoj. Dobar dio ljudi koji žive u Njemačkoj su pripadnici islamske vjere. Oni su muslimani. Oni su krajem 50-tih i početkom 60-tih godina prošlog stoljeća, za vrijeme tzv. radnih migracija, došli u Njemačku. Već je prisutna druga, treća pa i četvrta generacija. Muslimani su sastavni dio Njemačke stvarnosti i realnosti, a s obzirom da je islam sastavni dio njihovog identiteta, samim tim je i islam sastavni dio Njemačke.

Većina imama iz inostranstva dolazi na službu u Njemačku i ne govore njemački jezik

Većina imama iz inostranstva dolazi na službu u Njemačku i ne govore njemački jezik

Muslimanima u Njemačkoj su potrebni imami koji će im propovijedati islam. Međutim, svjedoci smo da u Njemačku dolaze imami iz drugih država. Najviše iz Turske. Oni uglavnom ne govore njemački jezik. Sada će imati priliku da se doobrazuju. Da li to znači da oni nisu dovoljno obrazovani? Koji je osnovni cilj islamskog koledža?

Ne. To ne znači da oni nisu dovoljno obrazovani. Kada govorimo o njihovom obrazovnom profilu, moramo diferencirati između teološkog obrazovanja i određenih aspekata općeg obrazovanja koji se fokusiraju na njemačku državu i njemačko društvo. Mnogi imami koji dolaze iz Turske ili npr. BiH, su u teološkom smislu izuzetno dobro obrazovani. Međutim, ono što je vrlo često problem je da njihov svakodevni rad i izazovi s kojim se susreću nisu dominantno i priorotetno teološke nego sociološke, psihološke ili pedagoške naravi. Dakle, u tom segmentu se mora diferencirati da im vjerovatno nedostaju određene kompetencije ili aspekti obrazovanja koji su karakteristični za životnu stvarnost u kojoj oni rade u Njemačkoj.

Kako će izgledati obuka?

U okviru islamskog koledža planiramo, organizacijski posmatrano, dvije vrste obrazovne ponude. Prva je redovno i temeljno obrazovanje u islamsko-praktičnom smislu koje bi trebalo trajati oko dvije godine. Za one koji možda nemaju interesa, vremena ili nekih drugih organizacijskih mogućnosti da prođu dvogodišnju fazu obrazovanja, mi ćemo ponuditi tzv. modularno obrazovanje shodno njihovim interesima.

Da li se kroz obrazovanje imama pokušava smanjiti radikalizacija mladih?

Definicija islamskog koledža je da želimo udovoljiti vjerskim potrebama muslimana koji žive u Njemačkoj bez obzira odakle oni dolazili. Određene vjerske potrebe su takve kakve jesu u ovom podneblju, društvu, političkom i pravnom sistemu - jednom sistemu, možda i drugačijih vrijednosti, i društvu koje je veoma otvoreno. Naš je cilj da tim vjerskim potrebama izađemo u susret. Međutim, nepobitna je činjenica da zbog nezadovoljavanja takvih potreba jedan dio muslimanske omladine traži alternative i te alternative, na žalost, vrlo često nalazi na problematičnim mjestima, izvorima i kod problematičnih ljudi. Ono što je vrlo interesantno je da ti krugovi i takvi ljudi vrlo dobro govore njemački jezik, vrlo dobro vladaju novim medijima i vrlo lahko privlače muslimansku omladinu. Iz tog razloga je za nas važno da pokušamo udovoljiti vjerskim potrebama, a ako država istovremeno ima cilj bolju integraciju muslimana, pa možda i na neki način sprječavanja tendencija radikaliziranja muslimana, to su dva zajednička imenitelja koja se negdje susreću i u tome ne vidim ništa sporno.

Vaš rad podržava i njemačka vlada. Da li vas kritikuju da ste produžena ruka vlade?

Naravno. Tih kritika ima. DITIB i druge zajednice muslimana imaju svoje vlastite institucije za islamsko-praktično obrazovanje i mi smo očekivali kritike i ne samo iz jednog dijela muslimanske zajednice u Njemačkoj nego i kritike iz opće-društvenog kontekta. U posljednje vrijeme smo svjedoci jačanja tih radikalnih političkih i ideološkh tendencija u sveukupnom društvenom kontekstu u Njemačkoj. Dakle ima kritika i s te strane. Međutim, mi nemamo problema sa takvim kritikama. Ovdje se radi o jednom ponudi jer smo vidjeli da postoji potreba za ovakvim modelom kakav smo ponudili. To smo zaključili na osnovu našega rada,  a radi se o ljudima koji su stvorili ovaj idejni projekat i koji se najmanje deset godina na akademoskoj razini bave pitanjem islamske teologije, obrazovanja imama i sličnim temama.

Da li muslimani iz BiH koji žive u Njemačko mogu profitirati od dobre reputacije koju islam, koji se praktikuje u BiH, ima u Njemačkoj?

Bivši njemački predsjednik Christian Wulff na iftaru u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu (22.8.2011)

Bivši njemački predsjednik Christian Wulff na iftaru u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu (22.8.2011)

Mogu, ali ima nekoliko aspekata koje moramo imati u vidu. Kada govorimo o bosanskom, odnosno evropskom islamu, moramo voditi računa da ta regionalizacija islama, ako to tako mogu nazvati, nije svojstvena islamu. Islam je univerzalna vjera i određena dogmatska, praktična načela islama su zajednička svim muslimanima u svijetu. Međutim, određene kulturološke pojave u odnosu na poimanje islama su prisutne, to je činjenica i mi iz BiH to izuzetno dobro znamo. Pogotovo kroz zadnje stoljeće. Ja sam to obradio i u mojoj doktorskoj  disertaciji. BiH je prošla kroz nekoliko različitih sistema, civilizacijskog, ideološkog i političkog karaktera. Bošnjaci su uspjeli da sačuvaju osnovne elemente svoje vjere, vjerske prakse i vjerovanja. To je ono što je fascinantno našim sugovornicima ili njemačkoj državi. Dakle, da su muslimani u BiH uspjeli da se prilagode izazovima vremena i društva, ali su u tome svemu ipak ostali vjerni svojoj islamskoj tradiciji, ubjeđenjima i praksi.

Hafiz dr. Esnaf Begić je rođen 1973. god. u Živinicama. Trenutno je predsjednik Upravnog odbora islamskog koledža Univerziteta u Osnabrücku.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu