Obračun Viktora Orbana sa Zelenskim i Briselom

Mađarski premijer Viktor Orban se u svom gostujućem komentaru osvrće na četiri godine od početka rata u Europi, kako ga on označava.

„Koncept izolacije Rusije i da ju se stalnim novim paketima sankcija prisili da poklekne očigledno nije doveo do prestanka borbi. Provedba ove europske strategije, koja je išla ruku pod ruku s odbacivanjem izravnih pregovora s Rusijom, nastavila se čak i kada se Amerika, izborom predsjednika (Donalda) Trumpa, osvijestila i, u duhu "Amerika na prvom mjestu" (America First), okončala svoju vojnu i financijsku podršku ratu. Kao rezultat toga, vojna pobjeda za Ukrajinu je na dugom štapu, a ruska ekonomija nije oslabljena do te mjere da bi morala smanjiti ili čak prekinuti svoje vojne operacije", piše Viktor Orban u gostujućem komentaru za Die Welt.

Orban ovu europsku strategiju naziva propalom i kaže da bi to moralo mnogo toga dovesti u pitanje „upravo sada kada se situacija dramatično zaoštrava izbijanjem rata na Bliskom istoku i naša europska konkurentnost trpi daljnju značajnu štetu."

Orban ocjenjuje da bi trenutna energetska kriza uzrokovana ratom u Iranu mogla zadati dodatni udarac europskoj industriji i dovesti do dodatnog gubitka milijuna radnih mjesta.

Također piše o novom valu antisemitizma u Europi koji su „donijele nekotrolirane masovne migracije iz pretežno muslimanskih zemalja", kao i o tome da su se svi sukobi s Bliskog istoka „prenijeli i na naš teritorij", ocjenjujući da ozbiljne posljedice toga tek dolaze.

"U Mađarskoj idemo drugačijim putem i nikada nećemo dopustiti da židovski život bude ugrožen", piše Orban. 

„Zelenski pogoršava krizu"

Ova složena kriza, smatra Orban, ne smije preopteretiti europsko vodstvo, već se moraju poduzeti mjere za njezino smirivanje. U tom kontekstu on pominje ukrajinskog predsjednika Volodmira Zelenskog za kojeg kaže da pogoršava krizu tako što „tokom konflikta na Bliskom istoku zatvara najvažniji gasovod kojim se shodno ugovorima EU snabdijevaju Mađarska i Slovačka".

Za Orbana su uzroci i vrijeme ovog konflikta jasni.

„Naftovod Družba prestao je s radom dvadeset i tri puta od izbijanja rata. Ukrajinska strana ga je uspjela ponovno pokrenuti dvadeset i dva puta. Dvadeset i treći put, samo osam sedmica prije mađarskih izbora, predsjednik Zelenski odlučio je da naftovod ostane zatvoren", piše Orban navodeći dalje da „do sada nije bilo dio europske kulture da se podržava zemlja čiji predsjednik prijeti jednom demokratski izabranom premijeru zemlje članice NATO-a i EU i njegovoj porodici, kao što je to predsjednik Zelenski nedavno uradio prema meni".

Von der Leyen, Weber, Merz i Zelenski

Orban kritikuje i EU. On piše da politiku Unije prema Ukrajini trenutno obolikuju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber i njemački kancelar Friedrich Merz, u suglasnosti s predsjednikom Zelenskim.

„U Europi, ovo četverokotačno vozilo trenutno donosi odluke u vezi s Ukrajinom. Zbog njih se čini nemogućom konstruktivna korekcija trenutne strategije Brisela, a ne možemo ni zaustaviti financiranje rata u Ukrajini", piše on.

Orban ocjenjuje da se Zelenski zbog toga osjeća tako čvrsto u sedlu, neprestano postavljajući nove zahtjeve i zauzimajući arogantan stav prema europskim šefovima država i vlada. Zelenski, smatra Orban, zna da uz podršku sadašnjeg vodstva Europske unije, drugi mu ne mogu proturječiti.

„Zato također nemamo rješenje za europsku energetsku krizu. Amerika već vodi razgovore s Rusijom i ponovno je dopustila Indiji uvoz ruske nafte. Brisel, s druge strane, ne želi imati nikakve veze s obustavom sankcija protiv ruskih izvora energije. Ali bez jeftine ruske nafte i plina nećemo moći prevladati ovu krizu", smatra Orban, koji svoj gostujući komentar u Die Weltu zaključuje slijedećim stavom:

„Četiri godine europski građani trpe ovu situaciju. Trpe rastuće troškove energije, trpe stalno rastuće cijene benzina i dizela, te trpe činjenicu da se na oltaru nepobjedivog rata uništava nekada moćna europska industrija. Zašto Brisel vjeruje da je strpljenje europskih građana neograničeno?", pita mađarski premijer Viktor Orban.

„Proputinovski komentar"

Objavljivanje Orbanovog gostujućeg komentara u Die Weltu naišlo je na kritike u nekim njemačkim medijima. Tako magazin Spiegel piše da je Die Welt objavio „proputinovski gostujući komentar", koji je „prepun antiukrajinskih osjećaja".

Spiegel piše da su doduše i do sada mediji objavljivali gostujuće komentare stranih lidera. Objavljivanje Orbanovog komentara međutim u prvom redu smatra spornim jer se on upravo nalazi usred „žestoke predizborne kampanje protiv proeuropskog kandidata Pétera Magyara, pa se čini da je objavljivanje zauzimanje strane nekoliko sedmica prije izbora."

Najvažniji izbori od demokratske tranzicije

A mađarski izbori zaokupljanju pažnju i drugih njemačkih medija. Tako se na demonstracije održane u Budimpešti u nedjelju (15.03.) gleda kao na finale predizborne kampanje.

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše da bi izbori 12. aprila mogli odlučiti hoće li Mađarska ostati demokracija. „Na nacionalni praznik, koji podsjeća na prvi pokušaj uspostave demokracije u zemlji, politički blokovi su odmjerili snage", piše FAZ. 

FAZ piše da se na demonstracijama vođe oporbe Petera Magyara, okupilo „više od 100 000 pristaša", dok je na demonstracijama aktulanog premijera Viktora Orbana bilo okupljeno „do gotovo 100 000 pristaša". 

„Izbori za četiri sedmice slove kao najvažniji od demokratske tranzicije 1989./90.", piše FAZ.

Vođa oporbe Peter Magyar je, prema pisanju FAZ, pozvao svoje pristaše da glasaju na parlamentarnim izborima kako bi svrgnuli vladu desničarskog populista Viktora Orbána, aludirajući na njegov autokratski stil vladavine. 

Orbán je pak, prema pisanju FAZ-a, pokušao prikazati svog protukandidata kao marionetu "Brisela", što znači EU, i Ukrajine.

Igra živaca

Ukrajina je, osim što je bila tema Orbanovog gostujućeg komentara, nedjeljnih demonstracija u Budimpešti, prema pisanju Berliner Zeitunga, bila ponovo kamen spoticanja i unutar EU kada je raspravljano o produžetku sankcijaRusiji. Jedno od najvažnijih pitanja pri tome bio je upravo naftovod Družba.

„Orbán i Fico (Robert Fico, premijer Slovačke, op. aut.) optužuju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je odbio popraviti naftovod iz "političkih razloga", čime je namjerno poremetio opskrbu naftom Mađarske i Slovačke. Obojica inzistiraju na tome da je naftovod funkcionalan. Zelenski uzvraća da je infrastruktura teško oštećena ruskim napadom dronom 27. januara te da bi popravke mogle potrajati i do mjesec i pol dana zbog opasne situacije na lokaciji", piše Berliner Zeitung.

List podsjeća da u znak protesta Budimpešta i Bratislava blokiraju zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu o kojem su šefovi država i vlada EU-a već postigli dogovor u decembru. „Fico je naznačio da će zadržati svoje pravo veta čak i ako Orbánova stranka izgubi mađarske izbore 12. aprila", piše Berliner Zeitung zaključujući da EU-politika provođenja sankcija ostaje „igra živaca koja se stalno ponavlja".