Obaranje zrakoplova MH17: početak suđenja
9. mart 2020
Katastrofa se dogodila 17. srpnja 2014. Zrakoplov Boeing-777 tvrtke Malaysia Airlines s brojem leta MH17 poletio je iz nizozemskog Schiphola i letio prema Kuala Lumpuru. Pao je u pokrajini Donbasu na istoku Ukrajine. Od 298 putnika i članova posade nitko nije preživio. Do danas nitko nije preuzeo odgovornost za predmnijevano obaranje toga zrakoplova. Više zemalja, među kojima su Nizozemska i Australija, tražile su međunarodni sud za slučaj MH17.
Nije slučaj za UN-ov tribunal
Slučaj nije došao pred UN-ov tribunal zato što je Rusija u Vijeću sigurnosti vetom blokirala tu inicijativu. Nizozemska vlada je zato odlučila provesti suđenje prema nacionalnom zakonu, jer većina žrtava (193) potječe iz Nizozemske. Sudski postupak će voditi suci mjerodavnog suda iz Haaga. Zbog velikog zanimanja javnosti suđenje će se odvijati u pravosudnom kompleksu Schiphol, u blizini istoimene zračne luke kod Amsterdama, s koje je oboreni zrakoplov poletio. Suđenje bi trebalo biti prenošeno uživo preko Interneta.
Spoznaje istraživačkog tima JIT
Nakon katastrofe je pet zemalja koje su bile najviše pogođene - Nizozemska, Australija, Belgija, Malezija i Ukrajina - uspostavilo zajednički istražni tim Joint Investigation Team, JIT. Istražitelji su utvrdili da je Boeing-777 u 16.20 po lokalnom vremenu pogođen protuzrakoplovnom raketom "Buk", sovjetske proizvodnje. Ona je ispaljena iz onog dijela ukrajinske pokrajine Donbasa koji je bio pod nadzorom pro-ruskih separatista. Raketni sustav "Buk" je tamo dospio iz Rusije i kratko nakon toga je vraćen u Rusiju, kažu istražitelji tima JIT.
Rezultati istrage se temelje na iskazima svjedoka koji su navodno vidjeli ispaljivanje rakete, ostacima zrakoplova i rakete "Buk", satelitskim snimkama i radarskim podacima, kao i fotografijama i video-snimkama transporta ruskog raketnog sustava do mjesta u Donbasu s kojeg je raketa ispaljena. Osim toga postoje snimke telefonskih razgovora osumnjičenih, koje je JIT djelomice objavio. Nizozemski glavni istražitelj Fred Westerbeke prije početka suđenja je izrazio uvjerenje da je dokazano sudjelovanje Rusije u toj tragediji.
Glavni optuženici
Međunarodni istražitelji su dosad objavili imena četvorice glavnih optuženika. Trojica su Rusi: Igor Girkin (nadimak Strelkov). nekadašnji "ministar obrane" samoproglašene "Narodne Republike Donjeck", generalmajor Sergej Dubinskij (nadimak Tmurni) i pukovnik Oleg Pulatov (nadimak Gjurza - levantinska zmija otrovnica). Četvrti optuženi je Ukrajinac Leonid Harčenko (nadimak Krtica). Svi odbacuju bilo kakvu odgovornost za rušenje zrakoplova.
Osim njih istražitelji smatraju odgovornim i Vladimira Zemaha, bivšeg zapovjednika jedne separatističke postrojbe protuzračne obrane u istočnoukrajinskom Snižneu. Istražitelji izričito kažu da daljnje optužnice nisu isključene, ali dosad nije podignuta optužnica ni protiv Zemaha ni protiv neke druge osobe. To bi mogla biti posada raketnog sustava "Buk", koju se ne navodi poimence, kao i kapetan ruske 53. brigade protuzračne obrane, koji je zapovijedao tom posadom.
Malo je vjerojatno da će se netko od optuženih pojaviti u sudnici. Rusija ne izručuje svoje građane, Ukrajinac Harčenko je vjerojatno također dobio rusko državljanstvo. Ali, ako bi optuženi ipak bili spremni dati iskaz, moći će to video-vezom.
Politički osjetljivo je to što je među osumnjičenicima i jedan visoki dužnosnik ruske vlade: Vladislav Surkov, bivši savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je nedavno podnio ostavku. Surkov je smatran neslužbeno odgovornim za kurs Kremlja prema Ukrajini. 2019. je istražni tim JIT objavio brojne snimljene telefonske razgovore koji su, po mišljenju istražitelja, bili povezani s obaranjem zrakoplova MH17. Jedan od onih čiji razgovori su praćeni i objavljeni je i Surkov.
Stajalište Rusije
Obaranje civilnog zrakoplova iznad istoka Ukrajine dovelo je u ljeto 2014. do oštrih sankcija SAD-a i EU-a protiv Rusije. Sumnja u umiješanost Rusije se odmah nametnula. Naime, separatisti koje podržava Moskva su na početku slavili obaranje zrakoplova misleći da je oboren ukrajinski vojni zrakoplov.
Sljedećeg dana je ruski predsjednik Putin za katastrofu optužio Ukrajinu rekavši da ona nije zatvorila svoj zračni prostor da ne bi bilo došlo do tragedije. Do danas Rusija odbacuje bilo kakvu umiješanost u katastrofu zrakoplova MH17. Ali, držanje Rusije i njezina informacijska politika su se s vremenom promijenili.
Najprije su ruski državni mediji širili više proturječnih verzija kako je moglo doći do obaranja zrakoplova. Krajem 2019. je onda direktor jedne od najvećih televizijskih postaja Konstantin Ernst priznao da je njegova postaja pogriješila. A proizvođač protuzračnog sustava "Buk", ruski koncern Almas-Antei, je navodno proveo vlastitu istragu i objavio da je raketa ispaljena s područja pod nadzorom Kijeva. Moskva ne priznaje rezultate istrage tima JIT.
Ali, u veljači 2020. je objavljeno da je Rusija ponudila Nizozemskoj da se trojicu optuženih Rusa izvede pred sud u Rusiji. Nizozemske vlasti su to odbile, objavio je Reuters, pozivajući se na pismo ministra pravosuđa Ferda Grapperhausa upućeno nizozemskom parlamentu.
Tužba na Europskom sudu za ljudska prava
Kazneni postupak koji počinje 9. ožujka u Schipholu je najveći, ali nije jedini sudski postupak u vezi sa slučajem MH17. Europskom sudu za ljudska prava podnesena je skupna tužba 380 osoba, članova obitelji žrtava. Rusiji se predbacuje kršenje prava žrtava na život. Jednu od tužbi je pripremio američki odvjetnik Jerry Skinner, poznat iz procesa zbog obaranja američkog zrakoplova iznad Lockerbieja. Od Rusije tužitelji zahtijevaju obeštećenje od najmanje 6,4 milijuna eura za svaku poginulu osobu. Europski sud za ljudska prava je pozvao Rusiju da se očituje u vezi sa slučajem, što se i dogodilo 2. siječnja 2020. O sadržaju očitovanja zasad nije ništa poznato.
Rodbina žrtava je podnijela tužbu Europskom sudu za ljudska prava i protiv Ukrajine. Smatraju da je ona suodgovorna za smrt žrtava jer navodno nije potpuno blokirala zračni prostor iznad područja u kojemu su se vodili sukobi, nego samo do visine od 8.000 metara. Rusija je jednostrano blokirala svoj zračni prostor uz granicu s Ukrajinom do visine od 16 kilometara - samo nekoliko sati prije katastrofe zrakoplova MH17. Do te visine mogu letjeti rakete sustava "Buk".