Obama promijenio stav o državnom nadzoru

Moć kvari ljude - ne događa se često da ovaj stari kliše dobije dobar primjer u medijima. No, neprofitna redakcija iz New Yorka, ProPublica, je prikupila podatke o tome kako je Barack Obama promijenio svoj stav prema nadziranju od strane države, od kada je postao američki predsjednik 2009.

Ova organizacija, koja je fokusirana na istraživačko novinarstvo "u javnom interesu", je utvrdila da je Obama prije samo pet godina, kada je još bio senator, podupirao mnoge zakone, koji bi smanjili ovlasti Nacionalne agencije za sigurnost (NSA). No, pet godina kasnije i nakon što je bivši zaposlenik NSA, Edward Snowdena, otkrio špijunažu, rasprava se značajno promijenila. Predstavnički dom parlamenta je nedavno predložio zakon sa sličnim ograničenjima, kakav je Obama prije zahtjevao – no, tu ideju je on odmah odbacio.

To je prilično očit obrat, ali predsjednik je na konferenciji za novinare na pitanje o evoluciji njegovog stava o NSA-programu rekao: "Moj stav o aktualnim programima se nije promijenio", ali je dodao da je, otkako je predsjednik, razmatrao programe za državno nadgledanje, što mu je dalo više uvida u probleme i da stoga sad vjeruje da ih je "vrijedno očuvati". "

Kara Brandeisky, autorica ovog priloga, koji je objavio ProPublic, ističe da se u javnost naravno znalo da je Obama promijenio svoje mišljenje o državnom nadgledanju, ali da su razlozi postali jasni tek nakon što je Snowden otkrio špijunažu. "Pristaše Obame su bile ljute kada je prvi put promijenio svoj stav 2008. kada se kandidirao za predsjednika", rekla je za Deutsche Welle. "Znamo da je taj zakon, koji je tada podupirao, odobrio Prism program."

Primjeri su brojni

Primjeri promijene Obaminog stava u detalje su nabrojani od strane ProPublice. Kao senator prolongirao je zakon, kojim bi se ograničilo NSA-ovo skupljanje podataka. "Prema tom zakonu bi vlada trebala ponuditi dokaze da su podaci koje žele, povezani s određenim 'sumnjivim agentom strane sile', a ne da se skupljaju podaci svih Amerikanaca", kaže Brandeisky. "Mislim da je to najočitiji primjer koliko se promijenio njegov stav do sada." Slično je bilo i 2007. kada je Obama bio dio grupe zakonodavaca, koja je pokušala provesti zakon prema kojem bi vladini analitičari podataka morali tražiti odobrenje suda za skupljanje poruka koje šalju ili primaju osobe iz SAD-a. Taj zakon nije prošao, što je možda i obradovalo Obamu kada je postao predsjednik - jer je kasnije javno podržao Prism program, koji je provodio upravo takve zadatke.

Drugi zakoni, koje je Obama podupirao dok je bio senator, ali sada odbija kao predsjednik, uključuju skidanje oznake tajnosti s dokumenata, mogućnost optuženog da ospori državno nadgledanje i prisiljavanje izvršne vlasti na izvještavanje o nadzornim mjerama u kongresu.

Obama: politički zatvorenik

Jeffrey Chester, izvršni direktor washingtonske nevladine organizacija, Centar za digitalna prava, ima razumijevanje za predsjednikovu politički dilemu. "Mislim da je pod velikim pritiskom", rekao je Chester za DW. "Pod pritiskom je kritičara, a zasigurno i od vojnih obavještajnih službi - Pentagona i NSA-a. Vjerojatno on smatra da je pronalaženje terorista prioritet, pa makar i po cijenu građanske slobode." Chester smatra da je "evolucija" Obaminog stava bila neizbježna. "Politički je za Obamu puno sigurnije da se prikloni strani vojnih službi. Ne želi dati nikakva politička oružja svojim protivnicima, također smatram da on vidi i korist od nadzora", rekao je Chester.

Ali Drew Mitnick iz organizacije za digitalna prava Access Now, nije mu toliko blagonaklon. "To je jedna od ironija, bio je zagovornik mnogih reformi, koje i naša organizacije podupire", kaže Mitnick za DW. "To su stvari na kojima je on gradio svoju kampanju. Da ne spominjem, da je prije nego što je postao predsjednik bio profesor ustavnog prava. On je to koristio kao svoju prednost - jer poznaje ustav - na čemu se i temeljio njegov stav."

Za Chestera je to samo politička kalkulacija. "Prema Obaminim kalkulacijama program NSA je isplativ ili će se možda isplatiti - mogao bi se spriječiti teroristički napad", kaže on. "Mislim da je Obama politički zatvorenik vojno-obavještajnih službi."Mitnick se ne slaže s ovim. "Postoje načini za održavanje sigurnosti bez provođenja nadzora na globalnoj razini", kaže on. "Zato je imao i drugačiji stav dok nije bio predsjednik."

Congress u nepovoljnom položaju

Kongres je u nepovoljnom položaju kada predlaže zakone o nacionalnoj sigurnosti - najviše jer time predsjednik ima pristup mnogim informacijama, kojima ne može pristupiti prosječan senator. Ali kao što Brandeisky ističe, to je jedan od problema, koje je Snowdenovo otkrivanje donijelo na vidjelo. "Zastupnici u kongresu su se žalili da nisu dovoljno informirani o NSA programu", rekla je ona. "A pošto mnogo toga ostaje zaštićeno tajnošću, zakonodavci imaju ograničenu mogućnost za javnom raspravom na ove teme."

Nadzor jednostavno nije bio političko pitanje prije Snowdenovog otkrivanja, zato je Mitnick vrlo optimističan da će sada doći do reformi. "Politička konverzacija se promijenila", kaže on. "Mislim da je vrlo vjerojatno da će doći do promjena."

Jeff Chester također pozdravlja činjenicu da su ovi problemi sada vidljiviji. "Odlično je što se sada o time javno raspravlja", zaključuje Chester.

Autor: Benjamin Knight / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Svetozar Savić